Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Crvena ribizla

Sinonim: - | Engleski naziv: Red currant | Latinski naziv: Ribes rubrum L.

Crvena ribizla

Crvena ribizla lat. (Ribes rubrum) ima uspravan žbun, dostiže do 2 m visine i može živeti i rađati 20 godina i duže. Razvija jak korenov sistem plitko ispod površine. Iz pupoljka na korenovom vratu izbijaju bujna stabla koja se prve godine ne granaju, a plod se razvija na kratkom rodnom izdanku koji izrasta iz jednogodišnjeg drveta. Plodovi sazrevaju 70-100 dana nakon cvetanja.

Agroekološki uslovi za gajenje crvene ribizle

Temperatura

Uspeva u umerenoj klimi sa srednjom godišnjom temperaturom od 8 °C i srednjom letnjom od 14-20 °C. Nije osetljiva na niske temperature. Prolista pri 2-6 °C, pa je osetljiva na prolećne mrazeve. Cvetovi mogu izdržati temperaturu od -5 °C. U nedostatku niskih zimskih temperatura dužina cvetova se smanjuje.

Voda

Poželjna su humidna područja (područja gde je količina padavina veća od isparavanja) sa 800 mm padavina godišnje. Padavina može biti manje ukoliko je povoljna vlažnost vazduha u vreme formiranja ploda i diferencijacije (zametanja) pupoljka.

Zemljište

Crvena ribizla najbolje uspeva na slabo kiselom (pH 5,5-6,5), dubokom, srednje teškom zemljištu koje je bogato organskim materijema (više od 3 % humusa) i dobro drenirano ali ipak sposobno zadržati vlagu za ishranu ploda u letnjim mesecima. Kao indikator pogodnosti zemljišta za uspešno gajenje crvene ribizle je krompir. Znači, ako krompir uspeva na nekom zemljištu, tada je to zemljište pogodno i za gajenje crvene ribizle.

Izbor položaja za podizanje zasada

Gaji se na hladnim i vlažnim mestima na nadmorskoj visini od 600 do 1000 m. Podnosi delimičnu senku ali su prinosi veći na suncu. Na višim mestima sadi se na južne i jugoistočne položaje, a na nižim mestima severne i severozapadne.

Priprema zemljišta za sadnju

Pre sadnje mora se postaviti dobra drenaža i izvršiti obrada zemljišta barem 40 cm duboko. U zemljište se zaorava 500 kg/ha NPK đubriva u odnosu 7:20:30. Nakon dubljeg zaoravanja, vrši se plitko i pri tome se dodaje 10 t stajskog đubriva.

Razmnožavanje

Crvena ribizla se razmnožava vegetativno, zrelim reznicama sa selekcionisanih žbunova. U proleće pre bubrenja pupoljaka ili u kasnu jesen, uzimaju se jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice dužine oko 19 cm i režu se ispod pupoljka, a na vrhu se režu koso 1 cm iznad pupoljka. Posade se u zemlju i ostave da vire samo dva pupoljka, pokriju malčom i ostave tako godinu dana. Nove sadnice mogu se dobiti iz položenica ili nagrtanjem, što se radi na manjim površinama i okućnicama.

Sadni materijal

Sadnice se sade 1 m u redu i 2,5 m između redova. Prikraćuje im se koren i potrebno je da pre sadnje preko noći budu namočene u smesu vode, stajskog đubriva i ilovače. Nove sorte crvene ribizle selekcionisane su da istovremeno sazrevaju. Prednost crvene ribizle nad drugim voćem je što kad bobice sazru, mogu na grančicama ostati još 4-6 nedelja bez gubitka kvaliteta. 

Podizanje zasada

Zbog boljeg oprašivanja sadi se više sorata u jednom zasadu, no crvena ribizla je po pravilu samooplodna biljka, pa se može gaiti i u jednosortnom zasadu. Sadi se oblikom žive ograde na razmaku 3 x 1 ili 3 x 1,5 m, zavisno o bujnosti sorte, a i na takvim razmacima može se obrađivati mehanizovano. Pri sadnji sve grane skraćuju se do zemlje. Druge i treće godine, ukoliko je žbun pregust, proređuju se grane iz sredine žbuna. Od četvrte godine, pa na dalje, postepeno se izbacuju grane starije od tri godine kao i se tako žbun neprekidno pomlađuje.

Održavanje zasada

Zemljište u zasadu održava se mašinskom ili ručnom plitkom obradom jer je korenov sistem u površinskom sloju. Zemljište se može i malčirati. U jesen se unosi stajsko i osnovno NPK đubrivo, u proleće NPK đubrivo u kombinaciji sa ureom, a pri poslednjoj letnjoj obradi unosi se KAN. Crvena ribizla povoljno reaguje na folijarnu prihranu.

Berba i skladištenje

Crvena ribizla sazreva u junu i julu, a berba se obavlja ručno i to kada je već 90 % bobica potpuno zrelo. Bere se u grozdovima i odmah stavlja u ambalažu ili gajbe u kojima će se transportovati. U zemljama s tradicionalnom proizvodnjom berba se obavlja posebnim mašinama - tresačima.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; 2005.

Crna ribizla

Sinonim: - | Engleski naziv: Black currant | Latinski naziv: Ribes nigrum L.

Crna ribizla

Crna ribizla ima posebne zahteve za padavinama i visokom relativnom vlažnošću vazduha, pa je za njeno uspevanje pogodna veća nadmorska visina (700 – 1 200 m). Zasadi crne ribizle daju rod oko 15 god. Plodovi su vrlo bogati vitaminima, šećerom i organskim kiselinama. Imaju najveći sadržaj vitamina C od svih voćnih vrsta (4 – 8 puta više nego u limunu i pomorandži).

Otporna je na niske temperature i mraz. Vegetacija počinje već na 5 °C, a cveta na 12 °C. Odgovaraju joj područja s najmanje 800 mm padavina godišnje kao i nešto kiselija zemljišta s pH 5 – 6. Sorte crne ribizle uglavnom su samooplodne, pa ipak, oprašivanje je sigurnije kada je u zasadu zastupljeno više sorti.

Đubri se s 500 kg NPK đubriva u odnosu 7:20:30, ili 400 kg NPK 6:18:36. Nakon rigolovanja zaore se najmanje 50 t stajskog đubriva ili komposta. Pripremu zemljišta treba završiti najdalje do rane jeseni, tako da se na dobro uređenom zemljištu sadnja može obaviti u jesen.

Izvor: dipl. ing. K. Brzica; Voćarstvo za svakoga; 2002.

Crvena ribizla - Sorte

ukupno: 17, aktivno: 7, neaktivno: 10

Crvena nizozemska

Crvena versajska

Earsling

Hajnemanova kasna crvena

Jonkheer van tets

Ores

Otello

Red lake

Rondom

Rosenthal

Rosetta

Rotet

Rovada

Stanza

Titania

Wellington XXX

Wittehollander