Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Dud

Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.

Dud

Dud je listopadna drvenasta kultura. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potiče iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se larve svilene bube prehranjuju lišćem belog duda. Za dud je vezana i istorijska zanimljivost. Naime, engleski kralj Džejms I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većem broju gaje stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne beli, čije listove u ishrani koristi svilena buba.

Glavne su vrste duda:

  • crni dud (Morus nigra)
  • crveni dud (Morus rubra)
  • beli dud (Morus alba)

Ukus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu liči plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svetlozeleni, široki, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm, a površina im je gruba i dlakava.

Agroekološki uslovi za gajenje duda

Temperatura

Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspeva na temperaturama do -23 °C pa se može reći da je otporan na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.

Voda

Starija, dobro ukorenjena stable duda dobro podnose sušu. Koren duda raste duboko u zemlju i tako koristi i vodu iz dubljih delova zemljišta.

Zemljište

Dud nema velike zahteve prema zemljištu tako da se može uspešno uzgajati i na slabije kvalitetnim zemljištima. Ipak, za gajenje bi bilo poželjno da je zemljište dobro ocedito i neutralnog pH.

Sadnja i gajenje duda

Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u proseku naraste 10 m, ali visina može dostići i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne sme biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.

Obično se zbog dugovečnosti dudovi sade uz puteve. Budući da beli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe a trebalo bi misliti i na okolne zasade. Važan činilac gajenju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz zemljišta kao i manju upotrebu đubriva.

Razmnožavanje duda

Razmnožavanje je moguće vegetativnim delovima, odnosno reznicama i kalemljenjem kao i generativno, semenom. Dud se vrlo lako gaji i iz semena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalno gajenje preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proleće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupoljka iznad zemlje.

Berba i plodovi duda

Dud cveta tokom maja, a sazreva u junu. Cvetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do avgusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svežem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je lekovit čaj od dudovog lišća za lečenje bolesti organa za disanje, organa za varenje i dijabetesa.

Izvor:

  • Russel T. i Cutler C.: Svjetska enciklopedija drveća, Leo Commerce d.o.o., Reka, 2004.
  • Privredno list

Dud - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

Domaći dud

Dud @ KLUB

Krompir i paradajz imaju zajedničko poreklo Naučnici sa Instituta za poljoprivrednu genomiku u Šenženu u Kini otkrili su da je krompir evoluirao od biljke koja je povezana s paradajzom. Pretpostavlja se da se to desilo pre skoro devet miliona godina, kada se divlji paradajz u Andima ukrstio sa biljk...

+2

Pogledaj dublje u prirodu i razumjet ćeš sve bolje. #RuralFoto #Priroda

Premium papar i vina Degrassi U Zagrebu održana je večera sljubljivanja vina i papra. Četiri vina Degrassi, linije Special Edition Contarini, spojena su s odabranim vrstama papra tvrtke Premium začini. Priču o papru, o podrijetlu i terroirima ispričala je Alessia Cortesi, vlasnica marke Premium zači...

+4

Institut Skaramuš okupio je mlade talente u Evropskoj prestonici kulture 2025. godine, Novoj Gorici u Sloveniji. Duhoviti ljudi severne Primorske su velika inspiracija mladim talentovanim glumcima, kao i pogranična područja u Sloveniji i Italiji, gde nastaju brojne priče koje mladi glumci inovativno...

+3

Povrće OPG Jasna Pranić bavi se 3️⃣0️⃣ godina proizvodnjom povrća i presadnica povrća. 🫑🥦🥬🥒🍓 Uzgajaju sve vrste kupusnjača (kupus bijeli, crveni, kasni, varaždinsko zelje, kelj, cvjetača, brokula), 1️⃣3️⃣ različitih rajčica, sve vrste paprika (babura, rog, paradajzerica, feferone ljute, slatke,...

+5

#RuralFoto #priroda "Priroda nije samo prostor oko nas, ona je izvor inspiracije, smirenosti i dubokog poštovanja"

Rukavac Dunava- Mladenovo kod Bačke Palanke

#RuralFoto / #Selo Ovo je moja kuća U teška vremena stradanja ostaju samo nadanja. Vera u boga vera u ljude i da će sutra bolje da bude. Oblak se tame nad nama svio čini se da nije ni odlazio. Tamne su noći a dani sivi dali otići tamo gde se lepše živi. Nemoj otići veruj u snove ne ostavljaj ognjišt...

👉 Replay Tool - Profesionalni Alati i Dodatna Oprema 🔹 distribucija visokotlačnih perača renomiranih brendova Kraenzle i Clena 🔹 savršena rješenja za čišćenje u poljoprivredi, industriji i građevinarstvu te garantiraju maksimalnu učinkovitost i dugotrajnost 🔹 vrhunska kvaliteta i podrška 👉 Posj...

AGAPITO-vinarija iz Buzeta Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio...

+4

UZGOJNI OBLIK PILAR. Uzgojni oblik Pilar i sistem rezidbe primenjen je za jabuku u Engleskoj (1950.). U početku su za ovaj uzgojni oblik korišćene srednje bujne podloge. Broj stabala po hektaru povećan je do 2.300, što je bio značajan napredak u odnosu na ranije korišćene uzgojne oblike. Rastojanja...