Pretraživanje baze sortne liste
Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potiče iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se larve svilene bube prehranjuju lišćem belog duda. Za dud je vezana i istorijska zanimljivost. Naime, engleski kralj Džejms I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većem broju gaje stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne beli, čije listove u ishrani koristi svilena buba.
Ukus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu liči plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svetlozeleni, široki, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm, a površina im je gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspeva na temperaturama do -23 °C pa se može reći da je otporan na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorenjena stable duda dobro podnose sušu. Koren duda raste duboko u zemlju i tako koristi i vodu iz dubljih delova zemljišta.
Dud nema velike zahteve prema zemljištu tako da se može uspešno uzgajati i na slabije kvalitetnim zemljištima. Ipak, za gajenje bi bilo poželjno da je zemljište dobro ocedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u proseku naraste 10 m, ali visina može dostići i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne sme biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovečnosti dudovi sade uz puteve. Budući da beli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe a trebalo bi misliti i na okolne zasade. Važan činilac gajenju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz zemljišta kao i manju upotrebu đubriva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim delovima, odnosno reznicama i kalemljenjem kao i generativno, semenom. Dud se vrlo lako gaji i iz semena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalno gajenje preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proleće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupoljka iznad zemlje.
Dud cveta tokom maja, a sazreva u junu. Cvetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do avgusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svežem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je lekovit čaj od dudovog lišća za lečenje bolesti organa za disanje, organa za varenje i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Uzgajivači svinja u Srbji najavili su neminovno poskupljenje mesa u prodavnicama jer raste otkupna cena svinja, a ponuda na domaćem tržištu je sve manja jer se naglo zatvaraju farme svinja. Vlasnik farme iz Žiče kod Kraljeva Zoran Milićević izjavio je da je cena tovnih svinja počela da raste i trenu...
Bjelovarski sajam - Gudovac 💚💛 Ljeto polako završava dugo se nismo družili s toga vidimo se na Bjelovarski sajam ! Posjetite naš štand i otkrijte više o trenutnim pogodnostima i uvjetima financiranja 👌🔝. #novocommerce #johndeere
Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U prilogu su fotografije iz vremena uzgoja i od neki dan osušen...
Maja Celing Celić
pre 1 godinu
Baš mi je drago što su vam uspjele. Što se tiče deformacije, kakvo je vrijeme, nije ni čudo. ;) Što se tiče sjemena, možda i ne mora biti bijelo. Baš mi je drago što su vam uspjele. Što se tiče deformacije, kakvo je vrijeme, nije ni čudo. ;) Što se tiče sjemena, možda i ne mora biti bijelo.
U Splitu Wine ViP Eventa Splitski hotel Amphora ugostio Wine VIP Event. Prikupljala se sredstva za udrugu Sanus “Split je bio veliko finale ovogodišnjih Wine VIP Evenata. Ove godine okupili smo skoro dvije i pol tisuće posjetitelja u pet gradova i vjerujemo da su svi s naših događaja otišli zadovolj...
Kruthaker u Parizu Hrvatska turistička zajednica i Predstavništvo HTZ-a u Parizu uz podršku Hrvatskog olimpijskog odbora, u Parizu u Hrvatskoj kući,na olimpijskim igrama, predstavili su hrvatsku turističku ponudu kroz posebno promotivno događanje u stilu Mediteranskog vrta.Tom prilikom uz mediterans...
OTVOREN 19. ŠUMADIJSKI SAJAM POLJOPRIVREDE Na 19. Šumadijskom sajamu poljoprivrede, koji je počeo juče, predstaviće se više od stotinu izlagača stočarske i biljne proizvodnje. Veliki deo izložbenog prostora ispunila je mehanizacija, oprema i alati za poljoprivredu. Naredna četiri dana biće održana b...
Novi sajamski prostor u Pirotu otvoren uz Sajam peglane kobasice Tradicionalni 12. Sajam pirotske peglane kobasice organizovan je prvi put u novom sajamskom prostoru čije je uspostavljanje podržala Evropska unija preko EU PRO Plus programa. Novi sajamski prostor su danas sa gradonačelnikom Pirota Vl...
#RuralFoto #Životinje Odmor duše i tela, Obajgora - Tara
U Srbiji se godišnje proizvede oko 50 miliona litara rakije, od kojih 30 miliona litara proizvedu destilerije registovane u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok se preostalih 20 miliona litara proizvede za lične potrebe, pokazuju podaci Privredne komore Srbije. Takođe, u Srbiji...
Poljoprivrednici iz okoline Čačka ove sezone manje su zainteresovani za setvu pšenice. Oni navode da je glavni razlozi za promenu kultura koje uzgajaju mala otkupna cena pšenice veliki troškovi proizvodnje.”Kod nas je prošle godine zasađeno nekih 14.000 hektara pod strnjinama, ukupno. To je bilo 8.8...
Proizvodi sa ekonomije Okružnog zatvora u Smederevu, jedinstvenom poljoprivrednom dobru na 35 hektara, predstavljeni su po prvi put na Međunarodnom sajmu voća, povrća i vinogradarstva ”Agro Belgrade 2025“. U saopštenju Uprave za izvršenje krivičnih sankcija se navodi da su na sajmu predstavljene voć...