Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Dud

Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.

Dud

Dud je listopadna drvenasta kultura. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potiče iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se larve svilene bube prehranjuju lišćem belog duda. Za dud je vezana i istorijska zanimljivost. Naime, engleski kralj Džejms I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većem broju gaje stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne beli, čije listove u ishrani koristi svilena buba.

Glavne su vrste duda:

  • crni dud (Morus nigra)
  • crveni dud (Morus rubra)
  • beli dud (Morus alba)

Ukus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu liči plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svetlozeleni, široki, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm, a površina im je gruba i dlakava.

Agroekološki uslovi za gajenje duda

Temperatura

Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspeva na temperaturama do -23 °C pa se može reći da je otporan na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.

Voda

Starija, dobro ukorenjena stable duda dobro podnose sušu. Koren duda raste duboko u zemlju i tako koristi i vodu iz dubljih delova zemljišta.

Zemljište

Dud nema velike zahteve prema zemljištu tako da se može uspešno uzgajati i na slabije kvalitetnim zemljištima. Ipak, za gajenje bi bilo poželjno da je zemljište dobro ocedito i neutralnog pH.

Sadnja i gajenje duda

Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u proseku naraste 10 m, ali visina može dostići i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne sme biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.

Obično se zbog dugovečnosti dudovi sade uz puteve. Budući da beli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe a trebalo bi misliti i na okolne zasade. Važan činilac gajenju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz zemljišta kao i manju upotrebu đubriva.

Razmnožavanje duda

Razmnožavanje je moguće vegetativnim delovima, odnosno reznicama i kalemljenjem kao i generativno, semenom. Dud se vrlo lako gaji i iz semena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalno gajenje preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proleće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupoljka iznad zemlje.

Berba i plodovi duda

Dud cveta tokom maja, a sazreva u junu. Cvetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do avgusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svežem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je lekovit čaj od dudovog lišća za lečenje bolesti organa za disanje, organa za varenje i dijabetesa.

Izvor:

  • Russel T. i Cutler C.: Svjetska enciklopedija drveća, Leo Commerce d.o.o., Reka, 2004.
  • Privredno list

Dud - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

Domaći dud

Dud @ KLUB

Knin i vino gdje ga dosad nije bilo Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji v...

+4

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, idealna za uspješan uzgoj. Kvalitet heljde s Nišićke visoravni...

+8

Posle duge primene ova zemljana posuda našla je svoje mesto u vranjskoj Likovnoj radionici.

Visoke temperature i nedostatak vlage ne prave problem samo biljkama koje su pri kraju vegetacije. Naši ratari moraju da odlože i setvu uljane repice do povoljnijih uslova za taj posao. "Da vreme nije kao što jeste, mi bismo već sada spremali parcele za setvu uljane repice, da bismo zemljište doveli...

Udruženje građana Eko Straža najavilo je da će danas predati pismo predstavnicima Evropske unije u Srbiji sa zahtevom da se projekat ekspolatacije litijuma u okolini Loznice "Jadar" izuzme iz liste strateških projekata za kritične sirovine van EU, a ako se to ne učini, najavljuju se protesti. Kako j...

U Srbiji je oko 6.500 hektara pod duvanom, a najzastupljenije su sorte "virdžinija" i "berlej". Berba je ove godine počela tri nedelje pre uobičajenog roka i prinos je u proseku oko dve tone po hektaru. Na poljoprivrednom gazdinstvu Miroslava Obrovca u Hrtkovcima duvan se gaji na 36 hektara. "Sigura...

#RuralFoto #Priroda #Jezero #Duga

FRANCUSKI NAČIN SADNJE KROMPIRA. Uobičajeno je da na gazdinstvima propadaju ogromne količine sena i slame. Povećanje efikasnosti poljoprivredne proizvodnje može se postići nadzemnom sadnjom krompira. Krompir (Solanum tuberosum L. - fam. Solanaceae) je zeljasta biljka, karakterističnog oblika gomolja...

Uskoro nam stiže proleće, priroda se polako budi, pa tako i vodeni svet. Neke vrsta riba već su pri kraju reproduktivnog ciklusa, a neke su tek ušle u proces mresta. Trenutno je na snazi lovostaj na štuku i smuđa, da bi se te vrste na miru izmrestile. ”Štuka je već obavila taj plemeniti čin, dok je...

Kažu da ako želite da prikažete kako priključna mašina radi, uradite to na zemljištu u Banatu. Zahvaljujući Goranu Petriću imali smo prilike da vidimo kako tanjirača Tupanjac radi u Botošu. Goran je okupio svoje prijatelje poljoprivrednike želeći da ih upozna sa novom mašinom. U pitanju je tanjirača...

+4

Ovogodišnji 38. „Dani ludaje”, koji će se u Kikindi održati od 14. do 17. septembra, promovisani su u Beogradu, najpre na konferenciji za novinare u Turističkoj organizaciji Srbije, a potom u Knez Mihailovoj ulici uz šetnju mališana obučenih u kostime plodova jeseni, kao i uz pesmu i muziku tamburaš...

+3

Jučer smo s ponosom otvorili gradilište našeg novog poslovnog središta‼️ ✅️ Ova investicija predstavlja važan strateški korak u daljnjem razvoju našeg poslovanja i potvrdu naše predanosti izvrsnosti, dugoročnom rastu i jačanju odnosa s kupcima. 🔹 Zašto ulažemo? ✔️ Kako bismo unaprijedili kvalitetu...

+7