Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potiče iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se larve svilene bube prehranjuju lišćem belog duda. Za dud je vezana i istorijska zanimljivost. Naime, engleski kralj Džejms I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većem broju gaje stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne beli, čije listove u ishrani koristi svilena buba.
Ukus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu liči plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svetlozeleni, široki, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm, a površina im je gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspeva na temperaturama do -23 °C pa se može reći da je otporan na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorenjena stable duda dobro podnose sušu. Koren duda raste duboko u zemlju i tako koristi i vodu iz dubljih delova zemljišta.
Dud nema velike zahteve prema zemljištu tako da se može uspešno uzgajati i na slabije kvalitetnim zemljištima. Ipak, za gajenje bi bilo poželjno da je zemljište dobro ocedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u proseku naraste 10 m, ali visina može dostići i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne sme biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovečnosti dudovi sade uz puteve. Budući da beli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe a trebalo bi misliti i na okolne zasade. Važan činilac gajenju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz zemljišta kao i manju upotrebu đubriva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim delovima, odnosno reznicama i kalemljenjem kao i generativno, semenom. Dud se vrlo lako gaji i iz semena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalno gajenje preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proleće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupoljka iznad zemlje.
Dud cveta tokom maja, a sazreva u junu. Cvetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do avgusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svežem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je lekovit čaj od dudovog lišća za lečenje bolesti organa za disanje, organa za varenje i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
CARIAL® Flex – pouzdana zaštita krompira od plamenjače! 🥔🔬 Sa preventivnim i kurativnim delovanjem, ovaj lokalsistemični fungicid štiti biljku spolja i iznutra. Pruža dugotrajnu otpornost na ispiranje i deluje čak 48 sati unazad na infekciju. Efikasan u svim situacijama! 💪🌱 #syngentaserbia #...
Kakvo vrijeme vlada prva četiri dana mjeseca travnja, takvo će nas pratiti i sljedećih 40 dana, pučka je meteorološka izreka u Italiji, a izvorno glasi "Quattro aprilanti, quaranta duranti". Znanstvenih osnova za ovu pučku poslovicu nema, pa nam jedino ostaje vidjeti što će vrijeme zaista donijeti n...
Stručnjaci jagode svake godine stavljaju na prvo mesto liste voća sa najviše pesticida. Prema rečima prof. dr Jasminke Milivojević sa Katedre za voćarstvo BG Poljoprivrednog fakulteta, jagoda se navodi kao vrsta sa najvećim rizikom po pitanju ostataka pesticida u slučaju nesavesne primene preparata...
#RuralFoto #selo Usred mirnog sela, okružena zlatnim poljem žena stoji kao dio krajolika – jednostavna, prirodna i slobodna. U toj tišini polja čuje se ljepota života na selu: mir, zemlja i duh koji ne žuri.
Dok su mnogi prvomajski praznik proveli uz roštilj, poljoprivrednici su vrijedno radili kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme tokom dugog kišnog perioda #sjetvakukuruza
AGAPITO-vinarija iz Buzeta Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio...
Kruthaker u Parizu Hrvatska turistička zajednica i Predstavništvo HTZ-a u Parizu uz podršku Hrvatskog olimpijskog odbora, u Parizu u Hrvatskoj kući,na olimpijskim igrama, predstavili su hrvatsku turističku ponudu kroz posebno promotivno događanje u stilu Mediteranskog vrta.Tom prilikom uz mediterans...
U Briselu se okupilo više od 2.500 flamanskih poljoprivrednika koji prosvjeduju protiv tzv. politike dušika. Farmeri su se našli na udaru zahtjeva za smanjenje emisija dušika u belgijskoj pokrajini Flandrija. Strahuju da će stroži propisi o gnojivu dovesti do propasti poljoprivrednog sektora. Trakto...
U zemlji IT-a i hrane, kako se Srbija često prepoznaje, očekivalo bi se da je interesovanje za poljoprivrednu struku bar jednako onom koje vlada za IT, ali nije – daleko je manje. Zato je nedavno osnovan Centar za razvoj karijere Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu ovih dana otišao korak dalje u pr...
Kakva je razlika u boji zemljišta u ataru Padine na određenim dubinama jasno se može videti iz fotografije Jana Babke, stručnjaka PSS Instituta Tamiš u Pančevu. Padinski atar se nalazi na lesnom platou Banatske lesne zaravni blizu Deliblatske peščare.
#ruralfoto #priroda U ataru sela Kacabac, opstina Bojnik, po prvi put sam video baliranje na ovaj nacin i iskoristio priliku da napravim nekoliko fotografija. Umetnicka dusa ne miruje a da li uspeva, pokazace vreme
Jovana Cvetković
pre 2 godine
Ovo je strašno!