Pretraživanje baze sortne liste
Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potiče iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se larve svilene bube prehranjuju lišćem belog duda. Za dud je vezana i istorijska zanimljivost. Naime, engleski kralj Džejms I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većem broju gaje stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne beli, čije listove u ishrani koristi svilena buba.
Ukus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu liči plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svetlozeleni, široki, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm, a površina im je gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspeva na temperaturama do -23 °C pa se može reći da je otporan na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorenjena stable duda dobro podnose sušu. Koren duda raste duboko u zemlju i tako koristi i vodu iz dubljih delova zemljišta.
Dud nema velike zahteve prema zemljištu tako da se može uspešno uzgajati i na slabije kvalitetnim zemljištima. Ipak, za gajenje bi bilo poželjno da je zemljište dobro ocedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u proseku naraste 10 m, ali visina može dostići i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne sme biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovečnosti dudovi sade uz puteve. Budući da beli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe a trebalo bi misliti i na okolne zasade. Važan činilac gajenju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz zemljišta kao i manju upotrebu đubriva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim delovima, odnosno reznicama i kalemljenjem kao i generativno, semenom. Dud se vrlo lako gaji i iz semena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalno gajenje preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proleće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupoljka iznad zemlje.
Dud cveta tokom maja, a sazreva u junu. Cvetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do avgusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svežem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je lekovit čaj od dudovog lišća za lečenje bolesti organa za disanje, organa za varenje i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
#RuralFoto #priroda Vrelo Bune, Bosna. Hladna voda i dusevni mir. Tamo gde srce zaluta.
Situacija u tovnom govedarstvu Srbije u celini je lošija nego minule 2022. godine, iako se broj tovnih rasa povećava. Lako se može dogoditi da u julu 2023. dođe do nestašice utovljene junadi. U ovom času mi nemamo veću ponudu za utovar u brod, ni minimalnih 2.000 grla junadi. To se nikad nije dogodi...
#RuralFoto #Priroda Eko priroda odmor za oči i dušu ali sve više bez ljudi.Uglavnom se održava lov i sječe šuma i po koji vikendaš u potrazi za opuštanjem
Đuro Japaric
pre 3 meseca
Posljedica je to SRPSKO - hrvatske > strategije > razvoja poljoprivrede i prevelikog broja obitelji u selima zasnovane od pripadnika Hrvata , sa Više [+] brdovitog Balkana i kolonizacijom Nijemaca , Čeha , Slovaka itd ! BITI će još gore pokraj hrvatske političke MAFIJE !
Domaći sok od dunja
Poljoprivrednici iz Padine u opštini Kovačica privode kraju žetvu maka kojeg su jesenas posejali na oko 200 hektara i nisu zadovoljni prinosima jer je kiša stigla kada nije trebalo, pre i tokom cvetanja. ”Zato su prinosi ispod prosečnih, oko 600 kg/ha sa kojima nismo zadovoljni“, kaže dugogodišnji p...
Budžet Grada Beograda za poljoprivredu nikad nije bio veći i iznosi 450 miliona dinara, što je duplo više u odnosu na prošlu godinu. „Biće verovatno para za sve koji konkurišu i budu imali uredne papire“, rekao je gradski sekretar za poljoprivredu Sava Pavičić u razgovoru sa poljoprivrednicima opšti...
Da li su Vaše tanjirače spremne? Postignite savršene rezultate sa delovima koji traju! Kvalitetni delovi za tanjirače igraju vitalnu ulogu u procesu razbijanja zemljišta, uništavanja biljnih ostataka i poboljšanja strukture zemlje. 🔧 Naš asortiman uključuje: ⚙️ Diskove ⚙️ Ležajeve ⚙️ Osovine ⚙️ Gla...
I ove gidine LAF Fruška gora Dunav i Opština Bačka Palanka kroz spremanje zimnice realizuju projekat socijalnog preduzetništva Proizvedeno u Sremu- biznis po meri čoveka. I ove godine od svake teglice ide deo prihoda ..ovaj put za MNRO Bačka Palanka a i nastavljamo da na svakih 5 kupljenih teglica u...
AGAPITO-vinarija iz Buzeta Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio...
Ocjenjivanje jagoda Ocjenjivanje jagoda u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je 13. svibnja 2025. godine u restoranu "Ladanj kod strica" (Vinogradska 12, Sobočani) . Ocjenjivanje je održano pod stručnim vodstvom prof.dr.sc. Borisa Duralije sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakul...
Divan je taj naš duh i želja za pomoći. Vrijedna ekipa majstora za krovove iz dubrovačke tvrtke Meštar Hendić d.o.o. jučer je krenula za Slavoniju, gdje su odmah zasukali rukave i pomažu ljudima kojima je oluja otpuhala krovove. Ili kako je napisao Paulino Hendić: Operacija Slavonija krenuli smo ran...
Meštani sela Begeč u Južnobačkom okrugu poznati su po proizvodnji šargarepe, ali su otišli korak dalje i napravili jedinstveno piće – rakiju od šargarepe. Kako je preneo list Dnevnik, jedno gazdinstvo u Begeču odlučilo se da napravi i rakiju od ovog povrća, a kako kažu, 20 kilograma šargarepe utroši...