Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potiče iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se larve svilene bube prehranjuju lišćem belog duda. Za dud je vezana i istorijska zanimljivost. Naime, engleski kralj Džejms I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većem broju gaje stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne beli, čije listove u ishrani koristi svilena buba.
Ukus ploda duda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu liči plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što jeste, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svetlozeleni, široki, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm, a površina im je gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspeva na temperaturama do -23 °C pa se može reći da je otporan na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorenjena stable duda dobro podnose sušu. Koren duda raste duboko u zemlju i tako koristi i vodu iz dubljih delova zemljišta.
Dud nema velike zahteve prema zemljištu tako da se može uspešno uzgajati i na slabije kvalitetnim zemljištima. Ipak, za gajenje bi bilo poželjno da je zemljište dobro ocedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u proseku naraste 10 m, ali visina može dostići i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne sme biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovečnosti dudovi sade uz puteve. Budući da beli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe a trebalo bi misliti i na okolne zasade. Važan činilac gajenju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korena i gljiva), što omogućuje fiksiranje azota iz zemljišta kao i manju upotrebu đubriva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim delovima, odnosno reznicama i kalemljenjem kao i generativno, semenom. Dud se vrlo lako gaji i iz semena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalno gajenje preporučuje vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proleće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupoljka iznad zemlje.
Dud cveta tokom maja, a sazreva u junu. Cvetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od juna do avgusta. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svežem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je lekovit čaj od dudovog lišća za lečenje bolesti organa za disanje, organa za varenje i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
📍Nard U subotu, 30. kolovoza, u valpovačkom prigradskom naselju Nard, mjestu poznatom po svojoj dugogodišnjoj gastro tradiciji, održana je jubilarna 30. Fišijada – najstarije natjecanje u kuhanju ribljeg paprikaša u Hrvatskoj koja ujedno ima status polufinalnog državnog natjecanja. Evo par fotki s...
#RuralFoto #Priroda Eko priroda odmor za oči i dušu ali sve više bez ljudi.Uglavnom se održava lov i sječe šuma i po koji vikendaš u potrazi za opuštanjem
Đuro Japaric
pre 5 meseci
Posljedica je to SRPSKO - hrvatske > strategije > razvoja poljoprivrede i prevelikog broja obitelji u selima zasnovane od pripadnika Hrvata , sa Više [+]
Obeležen jubilej -20 god postojanja KUD ,,Jovan Dučić" Nova Gajdobra- foto Dragan Dimitrijević
Lovol 504 je provereno sjajan pomoćnik 😎 u obavljanju različitih poslova u voćarstvu i povrtarstvu - a uz dodatak prednjeg utovarivača, vaše svakodnevne poljoprivredne aktivnosti postaju još jednostavnije i efikasnije. 💪 Uz ovaj duo poslove poput utovara, istovara, slaganja i transporta obavljaćet...
I ove godine LAG Ravnica Bačke i LAG Fruška gora Dunav na predivnoj manifestaciji "Ukusi Vojvodine"
Sastojci potrebni za slatko od dunja: 1 kg dunja 1 kg šećera 1/4 litre vode Najprije ogulite dunje i izrežite na kockice. Dunje moraju biti očišćene od sjemenki. Stavite ih kuhati u vodu oko 5 minuta dok voda ne zavrije. Zasebno pripremite sirup od šećera i vode. Kada sirup zavri dodajte dunje i sve...
Pogledaj dublje u prirodu i razumjet ćeš sve bolje. #RuralFoto #Priroda
Čuveni ivanjički krompir koji se gaji na padinama Javora i Mučnja ove godine je rodio slabije, ali ono što bar malo teši povrtare jeste činjenica da je kvalitet odličan. Dugotrajna suša uzela je danak na mnogim imanjima i na poljoprivrednim kulturama. Upravo ovaj krompir ima poseban miris i ukus, a...
Narcis - poznat po svojoj mitskoj lepoti- vesnik je proleća, unosi boje posle hladne, duge zime. Ovih dana bukvalno je zagospodario baštama i dvorištima.
Cork Croatia i Piwi vina Glavica „Kada pušu vjetrovi promjene, jedni grade skloništa, a drugi vjetrenjače“ – uzrečica je koja najbolje opisuje novi val malih craft dizajnera kojima je lockdown poslužio kao odskočna daska za ulazak u privatno poduzetništvo. Jedna od njih je i Ivana Pranjić, vlasnica...
Ocjenjivanje frankovke Između 23 hrvatske frankovke prva je Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Marčenegle pokraj Buzeta. Od Dunava do Sutle pa pokraj Save te od Drave do Mirne vinogradi su i vinarije iz kojih su stigli hrvatski uzorci na veliko ocjenjivanje frankovki u zagrebačkom Wine & Fri...
Rešenjem Uprave za veterinu, Čenta je proglašena zaraženim područjem od afričke kuge svinja. AKS je registrovana kod domaćih svinja u jednom poljoprivrednom gazdinstvu. Zaraženim je proglašeno područje poluprečnika najmanje tri kilometra oko žarišta zaraze u Čenti. Područje poluprečnika najmanje 10...
