Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Kupina

Sinonim: - | Engleski naziv: Blackberry | Latinski naziv: Rubus fructicosus L.

Kupina

Kupina je biljka puzavica iz porodice ruža (Rosaceae). Ona naraste od 50-300 cm. Stabljika joj je, manje-više bodljikava zavisno od sorte i mestimično odrvenela. Bodlje služe za penjanje, ali i kao odbrambeni mehanizam protiv životinja koje se hrane lišćem kupine. Cveta od juna do avgusta. Nakon cvetanja iz svakog pojedinog cveta razvija se sitni jagodičasti plod, crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplave i gotovo crne boje.

Agroekološki uslovi gajenja kupine

Temperatura

Izdanci sorata kupine smrzavaju pri temperaturi od -10 do -17 °C. Pod snegom, izdanci mogu podneti temperaturu i do -25 °C. Temperature koje se javljaju u proleće, kad se smenjuju visoke od 6 °C i niske od -7 °C. To može prouzrokovati velike štete. Kupina najbolje uspeva u područjima s prohladnim i vlažnim letom, a blagim zimama.

Voda

Voda je kritični činilac ne samo za razvoj ploda već i za rast jednogodišnjih izdanaka. Kupina ima plitak koren (15 cm) i zato tokom leta zahteva oko 3 cm vode svakih 7-10 dana. Ova se količina može smanjiti postavljanjem sistema za navodnjavanje kapanjem. Za bolje očuvanje vlažnosti zemljišta moguće je i zatravljenje međurednog prostora travama iz porodice Graminae ili leguminozama.

Zemljište

Zemljište mora biti dobro drenirano sa 2-4 % humusa i pH vrednosti 6,0-6,5. Najbolje su peskovite ilovače. Izbegavaju se teška zemljišta sa slabom drenažom budući da koren kupine ne podnosi veliku vlažnost. Loše predkulture su paradajz, krompir, paprika, malina, vinova loza, jabuke i breskve. Najbolji predusevi su sudanska trava, raž, zob ili pšenica.

Izbor položaja za podizanje zasada kupine

Kupina najbolje uspeva na toplijim, osunčanim položajima i po tome je osetljivija od maline. Osetljiva je na letnje, tople vetrove koji smanjuju vlažnost vazduha i zemljišta. Najbolji pravac redova je sever-jug.

Priprema zemljišta za sadnju

Jesenja đubrenje obavlja se početkom oktobra i to sa po 800-1000 kg/ha kompleksnim mineralnim đubrivom u odnosu NPK 10:12:26 ili 15:15:15, nakon čega se zemljište uzore na 10-12 cm dubine zajedno s korovskim biljkama koje su se razvile tokom jeseni, kako bi i one poslužile kao zelenišno đubrivo. Početkom marta kupina se đubri KAN-om u količini 400-500 kg/ha, pa ako zemljište nije jako vlažno, onda ga treba plitko usitniti kao i još nekoliko puta do kraja avgusta kada se dopusti slobodni razvoj korova. U slučaju suše, kupine se moraju redovno zalivati. Kupina treba određenu armaturu koja se postavlja kao potpora kako bi se mogla razvijati i rasti. Standardna potpora podrazumeva dve žice na visini od 90 i 150 cm između stubova visokih oko 2,5 m.

Razmnožavanje

Sorte kupina s bodljama razmnožavaju se izdancima, isto kao i malina, dok se sorte kupine bez bodlji razmnožavaju ožiljavanjem vrhova letorasta (jednogodišnjih izdanaka). Krajem avgusta, izdanci se savijaju i vrhovi im se zakopavaju u zemlju. Za dve do tri nedelje iz vrha izdanka razviće se brojne žile. Izdanci se vade iz zemlje krajem jeseni i koriste za sadnju.

Sadni materijal

Koriste se zdrave sadnice i ako su suve, koren se potapa u vodu na nekoliko sati pre sadnje. Ako se sadnja obavlja kasnije, sadnice se moraju utrapiti - koren se zatrpa u zemljište koje je dovoljno vlažno.

Podizanje zasada

Optimalni razmak između sadnica u redu i između redova zavisi o izabranom tipu i sorti kupine, načinu gajanje i vrsti mehanizacije. Za nesmetan prolaz traktora kroz zasad preporučuje se razmak između redova od oko 2,5 m, a u redu za uspravne sorte 60-120 cm, a za puzeće 120-240 cm. 

Održavanje zasada

Prve godine nakon sadnje obavlja se međuredna obrada zemljišta u vidu tanjiranja i kultiviranja kako bi se kupinjak oslobodio korova, a mogu se koristiti i odgovarajući herbicidi. Bočne grančice na jednogodišnjim izdancima se tokom kasne zime skraćuju na dužinu od 30-40 cm. To doprinosi lakšoj berbi, a plod je krupniji. Kod nekih kupina u drugoj godini sadnje, dvogodišnji izdanci lagano se vežu za žicu plastičnom uzicom.    

Berba i skladištenje kupine

Plodovi kupine ne sazrevaju istovremeno, što znači da je potrebno više berbi da bi se osigurali maksimalni prinosi. Berba se obavlja svaki drugi dan ili češće, ukoliko su temperature visoke. Najviši prinosi ostvaruju se ako se berba obavlja ujutro, nakon što se se rosa povuće i pre nego što nastupe visoke temperature. 

Kupine se skladište u klimatizirane hladnjače prvo na temperaturi od 2 °C, a zatim se hlade približno do temperture 0 °C. Palete s gajbicama omotaju se u plastiku i ostave u hladnoj komori na temperaturi od -1 °C do 0 °C, pri relativnoj vlažnosti vazduha od 90-95 % i uz slab protok vazduha kako bi se smanjio stepen dehidratacije.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; 2005.

Hibrid kupine i maline

Sinonim: - | Engleski naziv: Rubus hybrids | Latinski naziv: Rubus sp

Hibrid kupine i maline

Hibrid kupine i maline (na engleskom tayberry) je hibrid kome odgovaraju uslovi gajenja kao malini i kupini. Odgovaraju mu svi tipovi zemljišta u kojim se voda ne zadržava. Gaji se do 1.000 metara nadmorske visine, a preferira južne pozicije.

Kontejnerske biljke mogu se saditi tokom cele godine. Idealni period za sadnju je novembar - decembar u krajevima s blažim zimama, odnosno april - maj u hladnijim krajevima. Biljke se sade na razmak od od 1 m u redu, dok međuredni razmak mora biti oko 2,50 m.

Za sadnju treba pripremiti 30 cm visoke gredice u koje je unešen treset ili zreli stajnjak. Biljku je potrebno izvaditi iz posude i posaditi kao i površinu oko nje pokriti s oko 2 cm humusnog zemljišta. Za početak gajenja se može ostaviti bambus iz tegle kao oslonac, a preporučuje se obilno navodnjavanje.

Potrebna je armatura kako za mlade izdanke, tako i za dvogodišnje rodne izdanke. Koriste se pojedinačni potpornji ili se gaji kao puzavica vezana uz tri žice na visini od 80, 120 i 160 cm od zemljišta.

Sve nove izdanke, koji poteraju do petog meseca, potrebno je orezati, nakon čega se odabere 4 - 5 najzdravijih izdanaka, koji se ostavljaju i vežu uz žicu, a pinciraju se kasnije na 2 m visine. U jesen nakon berbe orezuju se svi izdanci na kojima je bilo roda, a nove odabrane izdanke koji su nam potrebni za rod u sledećoj sezoni ostavljamo da rastu.

Pri sadnji potrebno je dodati stajsko đubrivo ili kompost kao i mineralno đubrivo s više fosfora, a za razvoj i rast biljke azotno đubrivo kao i kalijumovo đubrivo pred samu berbu. Svake druge godine preporučuje se u jesen međuredno dodati stajnjak.

Kupina - Sorte

ukupno: 6, aktivno: 3, neaktivno: 3

Black satin

Čačanska bestrna

Dirksen thornless

Hull thornless

Thornfree

Kupina @ KLUB

EKONOMIČNOST PROIZVODNJE ORGANSKOG JAGODASTOG VOĆA. U Srbiji postoje vrlo povoljne okolnosti za dalji razvoj organske proizvodnje jagodastog voća sa aspekta tražnje koja je u stalnom porastu. Ipak za sada ne postoje potpuno fer odnosi izvoznika i primarnih proizvođača. Naime, otkupljivači organskog...

Berba ”divljih”kupina aktuelna ovih dana :)

Mnogi malinari angažuju iste sezonske radnike godinama, a drugi su prinuđeni da ih traže preko oglasa ili posredstvom agencija za zapošljavanje koje nude radnu snagu čak iz Indije, Nepala, Pakistana, Moldavije.. Iznos dnevnice za branje malina zavisiće od cene ovogodišnjeg roda, ali pojedini vlasnic...

Nije tajna da srpska organska proizvodnja najbolje rezultate poslednjih godina beleži u izvozu. U 2022. godini izvezli smo organskih proizvoda u vrednosti od preko 68 miliona evra. Kada pogledamo strukturu izvoza, jasno je da jagodasto voće beleži sjajne rezultate, objavio je Berry bilten koj izdaje...

Član Upravnog odbora Udruženja proizvođača malina i kupina u Srbiji Zoran Stojanović pozvao je Komisiju za zaštitu konkurencije da ispita da li su otkupljivači kupina dogovorom, preko noći, oborili cenu tog voća sa 180-200 dinara na 120 dinara za kilogram. ”Vlasnici hladnjača do juče su otkupljivali...

Dve nedelje nakon početka berbe otkupljivači su podigli cenu kupine na 200 dinara za kilogram. Cenom su delimično zadovoljni proizvođači "crnog zlata" koji ne veruju da će se ponoviti situacija sa malinom koja je dostigla astronomsku cenu, ali se nadaju da će do kraja berbe otkupna cena kupine bar d...

SUZBIJANJE SMRDLJIVIH STENICA NA VOĆKAMA Smeđa mramorasta stenica (Halyomorpha halys) poreklom je iz Azije i kod nas ima 1 - 2 generacije godišnje. Odrasle jedinke stenice H. halys su duge 12 - 17 mm, široke 7 - 10 mm, štitastog oblika tela. Obojene su različitim nijansama smeđe boje na leđima i na...

Indija je jedna od zemalja koja doživljava najveći ekonomski rast i razvoj na globalnom nivou, a sa njim dolazi i rast kupovne moći građana i tražnja za egzotičnim proizvodima iz celog sveta. Među njima bi moglo da se nađe i srpsko voće. ”Do sada nismo imali u ponudi bobičasto voće poput malina, kup...

Potražnja za srpskom kupinom trenutno je veća nego za malinom. Usled velikih suša podbacili su Meksiko i Amerika koji su inače lideri u proizvodnji, zato sada koliko god da se kupina nabere u Srbiji, odmah se proda. Naročito zbog toga, jer se ona ne koristi samo kao konzumna voćka već i kao podloga...

ORGANSKO VOĆARSTVO. Organska poljoprivreda je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe veštačkih materija sintetičko hemijskog porekla tokom ciklusa proizvodnje, odnosno ne upotrebljavaju se mineralna đubriva, pesticidi i veštačke materije koje deluju stimulativno na rast i razvoj biljaka,...

Berba malina privodi se kraju, ali za voćare nema predaha jer je u jeku berba kupina. Prošle godine i ova voćka imala je rekordnu cenu, koja je ove sezone manja, ali ipak vlasnici zasada se ne žale, kao što je bio slučaj sa malinom. ”Cena se, u zavisnosti od sorte, kreće se od 120 do 130 dinara za j...