Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Malina

Sinonim: - | Engleski naziv: Raspberry | Latinski naziv: Rubus idaeus L.

Malina

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah posle sadnje, a punu rodnost dostiže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta godišnje. Živi u proseku 8-14 godina, a može dostići starost i do 20 godina. Raste u obliku žbuna visine i do 3,5 m.

Ime idaeus potiče od imena planine Ida na Kritu. Postoji grčki mit prema kojem je Zevsu malina spasila život kad je bio dete jer ga je njegova majka sakrila iza žbunja maline zbog toga što ga je tadašnji vrhovni bog Kron, njegov otac, hteo da ubije. Rimljani su proširili gajenje malina po Evropi. U srednjem veku se malina počinje koristiti u medicinske svrhe i kao boja, a samo bogati ljudi su je mogli koristiti. U Severnoj Americi pre nego što su Evropljani došli, Indijanci su odavno koristili maline. U 18. veku širi se gajenje malina, jer nisu samo bogati mogli kupiti sadnice.

Do danas je poznato oko 195 vrsta malina, među kojima su najvažnije:

  • Evropska malina (Rubus idaeobatus idaeus L.)
  • Crvena malina (Rubus idaeus strigosus Michx. - Michx.)
  • Crna malina (Rubus idae us occidentalis L.)

Agroekološki uslovi za gajenje maline

Temperatura

Zimski odmor maline počinje vrlo rano, još jesenjih toplih dana ali duboki zimski odmor ne može se završiti bez niskih temperatura (oko -7 °C i niže). Izdanci izmrzavaju na -18 °C do -26 °C, a korenov sistem na temperaturi od -12 °C do -14 °C. Prolećni mrazevi skoro i ne štete jer malina kasno cveta.

Voda

Ako zemlja nije dovoljno vlažno smanjuje se rod, plod bude smežuran i sasuši se na izdanku, a korenov sistem slabo raste i daje mali broj nedovoljno razvijenih izdanaka. Najbolje rezlutate daje u brdsko-planinskim područjima gde je količina padavina od 700 do 900 mm.

Zemljište

Za gajenje maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) zemljišta, bogata humusom iznad 3 %. Najbolje uspeva na zemljištu čiji je odnos gline i peska 40-50:50-60. Korenov sistem razvija se do 1 m dubine, glavni deo žila je između 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne sme biti bliža površini od 0,90 do 1 m.

Izbor položaja za podizanje zasada

Za malinu je najbolja severna ekspozicija jer je hladnija, vlažnija i sporo gubi vlagu. Najbolje joj odgovara nadmorska visina od 400-800 metara.

Priprema zemljišta za sadnju

Zemljište se čisti od korova, kamenja i šiblja, ravna se, preore mesec dana pre sadnje uz đubrenje stajskim i mineralnim đubrivima. U proleće se zaore 700 kg/ha NPK 6:18:36 i 110 kg/ha Uree. Ako se koristi stajsko đubrivo, trebalo bi smanjiti količinu mineralnog đubriva. Zemljište se tada ore na dubinu od 30-40 cm i usitnjava tanjiračama.

Razmnožavanje

Crvena malina se razmnožava izdancima, a crna i ljubičasta vrhovima izdanaka. Razmnožavanje korenovim reznicama obavlja se tako da se izdanci vade sa što više žila koje se posle odrežu i skrate na reznice dužine 5-6 cm. Svaka reznica mora imati barem jedan pupoljak. Reznice se poležu u pripremljeno zemljište na razmak od 8-10 cm u redu, a razmak redova je 40-50 cm. Prekriju se smesom zemlje, komposta ili zrelog stajnjaka u debljini od 5-6 cm.

Sadni materijal

Matičnjak za proizvodnju sadnog materijala treba biti udaljen od proizvodnih zasada malina i podeljen na blokove. Pri tome se mora voditi računa o tome da li su sorte otporne, tolerantne ili osetljive prema virusnim oboljenjima.

Podizanje zasada

Maline se mogu posaditi u sistem kvadrata, pravougaonika, traka (najveći prinosi) i žive ograde koja je ujedno i najprikladnija naročito iz ugla radne snage i kvaliteta ploda. Sadnja se obavlja od oktobra do aprila zrelim sadnicama, a u junu zelenim. Bolje je saditi u jesen nego u proleće jer će se sadnice bolje ukoreniti i bolji je porast u sledećoj godini. Za sadnju se uzimaju srednje debele sadnice s razvijenim korenom. Sadi se dublje za 3 cm nego u matičnjaku, a sadnice se nakon sadnje skrate na 3-4 pupoljka. Potrebno je postaviti potporu koja će biljci pomoći u rastu. Najčešće se koriste drveni i betonski stubovi visine do 2,5 m i debljine 8-10 cm koji se postavljaju na razmak od 6-8 m i povezuju pocinkovanom žicom u tri reda.

Održavanje zasada

Nega se sastoji u obradi zemljišta (uništavanje korova, razbijanje pokorice 4-5 puta godišnje) i navodnjavanju. U prvoj godini oko sadnice se dodaje 0,1 kg KAN-a u dva navrata, i to krajem maja. U jesen se dodaje NPK đubrivo u formulaciji 7:14.21 u količini od 450 kg/ha. U drugoj godini i godinama rodnosti, u proleće se dodaje KAN po čitavoj površini u dva navrata u količini od 600 kg/ha. U jesen se dodaje NPK 7:14:21 u trake u količini od 500 kg/ha a po potrebi i stajsko đubrivo.

Malina se mora orezati do 20. maja pri čemu se uklanjaju dvogodišnji izdanci, suvišni jednogodišnji i oni oštećeni. Izdanci koji donose plod, zavisno o bujnosti, prekraćuju se na visinu od 120-150 cm.

Berba i skladištenje

Malina dozreva krajem juna ili 25-30 dana od početka cvetanja. Razlika u sazrevanju ranih i kasnih sorti je 8-10 dana, a sazrevanje i berba traju 15-30 dana. Maline se beru kada plod dobije karakterističnu boju sorte, kada se lako odvaja od lože i ne gnječi se. Ako je plod namenjen dužem transportu do tržišta, tada se bere s peteljkama. Berba se obavlja svakog drugog ili trećeg dana i pakuje u posebnu ambalažu. Za čuvanje su najbolje hladnjače u kojim je temperatura -1 °C do 0 °C, a relativna vlažnost vazduha od 80-95 %.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; 2005.

Malina - Sorte

ukupno: 11, aktivno: 5, neaktivno: 6

Autumn Bliss

Bristol (malina crna)

Fertodska aromatična

Malling exploit

Pokusa

Polana

Romy

Sugana

Tulameen

Malina @ KLUB

Deo prošlogodišnje maline, kao i drugog smrznutog voća, stoji na lageru u hladnjačama i već stvara probleme u sektoru malinarstva. Malinari iz zadruge Agro-eko voće predlažu da se prošlogodišnji rod voća koji stoji u hladnjačama založi u Fondu za razvoj. Na taj način bi se došlo do kredita za reguli...

Malina „polka“ je poreklom iz Poljske (što implicira i njen naziv), a odomaćila se dosta u našim krajevima, jer je to pak sorta koja omogućava produženu berbu i daje jako dobar prinos, i sazreva praktično punih 7 – 8 meseci, te se baš i drugačije naziva i „dvorodna“ ili „dugorodna“ malina. Moja "pol...

+3

Poljoprivrednici valjevskog kraja, zadovoljni prošlogodišnjim prinosima i cenom maline, proširuju zasade. Stručnjaci za voćarstvo prednost daju jesenjoj sadnji, ali 30 do 40 odsto voćara taj posao ipak ostavlja za proleće. Đorđe Sovilj, stručnjak za voćarstvo iz PSS Valjeva, kaže da mali broj proizv...

Počela berba portugisca Članovi udruge Portugizac Plešivica i njihovi gosti i ove su godine simbolično najavili berbe. Bralo se portugizac u vinogradu OPG-a obitelji Ciban od kojeg će nastati mlado vino koje miriše na jesen. Predsjednik Udruge Tomo Haramija označio je početak berbe u kojoj su sudjel...

+4

Počela prolećna sadnja malina - neka je sa srećom!!!

U planinskim selima kuršumlijske opštine berba malina je u punom jeku. Proizvođači su zadovoljni kvalitetom i otkupnom cenom, koja je veća od 500 dinara po kilogramu. Dodatnih 100 dinara sleduje onima koji malinu uzgajaju na organski način. Zadovoljni su i berači kojih ove godine, ima ih dovoljno. Z...

Član Upravnog odbora Udruženja proizvođača malina i kupina u Srbiji Zoran Stojanović pozvao je Komisiju za zaštitu konkurencije da ispita da li su otkupljivači kupina dogovorom, preko noći, oborili cenu tog voća sa 180-200 dinara na 120 dinara za kilogram. ”Vlasnici hladnjača do juče su otkupljivali...

Sto kaze jedna moja komsinica, Olimpijada je pocela :) traktori se cuju na sve strane, a ljudi pozurili da vezu maline, ciste i dzubre njive ... Milina jedna :)

+4

Malinari okupljeni u zadruge i udruženja pozivaju zainteresovane da prisustvuju sastanku koji će se održati u u petak, 23. septembra, u 11 časova u prostorijama Agro kluba Ministarstva poljoprivrede u Bulevaru Kralja Aleksandra 84. Između ostalog, teme sastanka biće platforma razvoja malinarstva u S...

Šoškić u El Toru Vinar s Plešivice (30 km od Zagreba), Siniša Šoškić predstavio je svoja vina u zagrebačkom restoranu El Toro. Predstavljanje je vodio Siniša Šoškić uz sinove Leonarda i Vjeku . Šoškić je 1992. kupio tri hektara vinograda i staru kuću ne znajući da kupuje bivši dom dr. Ante Starčević...

+3

Maline cvijetaju... Kupine će uskoro.. A jagode se pomalo crvene.. A ima i šumskih

+6