Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Ogrozd

Sinonim: - | Engleski naziv: Gooseberry | Latinski naziv: Ribes grosularia L.

Ogrozd

Ogrozd je vrsta voća iz roda ribizli (Ribes). To je žbun srednjeg rasta koji počinje da rađa druge godine, a punu rodnost daje u periodu od  5 do 8 godine. U proseku živi oko 15 godina, ali može doživeti i 20.

Agroekološki uslovi

Temperatura

Ogrozd je otporan je na niske temperature. U vreme dubokog zimskog mirovanja izdrži i do -25 °C, a izmrzava na -35 °C. Ipak, ne pogoduju mu nagla zahlađenja u vreme cvetanja jer mogu dovesti do smanjenja roda i do formiranja sitnijih plodova. Osetljiv je i na letnje visoke temperature kada se javljaju ožegotine na lišću.

Voda

Ogrozdu je dovoljno 800 mm padavina u godini ali pravilno raspoređenih što se može postići i određenim sistemom navodnjavanja.

Zemljište

Ogrozd daje dobre proizvodne rezultate ako je uzgojen na težem, ilovasto-peskovitom zemljištu koje je umereno vlažno i hladno i u kojem se ne zadržava voda. Ne podnosi peskovita i jako topla zemljišta.

Izbor položaja za podizanje zasada

Najpovoljniji su zasenjeni položaji izloženi cirkulaciji vazduha i zaštićeni od jakih vetrova.

Priprema zemljišta za sadnju

Zemljište za gajenje ogrozda treba biti dobro drenirano, nezakorovljeno i obrađeno barem 40 cm duboko. Zaorava se 500 kg/ha NPK đubriva u odnosu 7:20:30. Nakon dubljeg zaoravanja mineralnih đubriva unosi se i pliće zaorava 10 t stajskog đubriva.

Razmnožavanje

Ogrozd se može razmnožavati semenom, zrelim ili zelenim reznicama i položenicama. Ožiljeni izdanci ili reznice bi trebalo da budu do dve godine u rasadniku pre nego se posade u plantažne zasade.

Sadni materijal

Kako bi se postiglo dobro ožiljavanje, trebalo bi izabrati odrvenjene jednogodišnje izdanke i odvojiti ih od matične biljke u jesen pre nego što opadne lišće. Reznice se skrate na 30 cm i sade duboko u brazde ili jarke na razmaku 0,6-0,75 m između redova i 8-15 cm u redu. Pupoljci i trnje se u donjem delu uklanjaju, a ostavlja se 4-5 vršnih pupoljaka.

Podizanje zasada

Sadi se u jesen ili, ako je vreme pogodno, zimi, a naročito u proleće. Sade se ožiljeni izdanci ili reznice, stare dve ili tri godine ili jednogodišnje, ako su razvijene. Sade se nešto dublje no što su bili nagrnuti zbog ožiljavanja. Posle sadnje izdanci se orežu na 3-5 okaca. Na jako osunčanim mestima ogrozd se sadi kao međukultura ili se u njegov zasad posadi nekoliko redova voćaka radi sjene. Ogrozd se može uzgajati u obliku žbuna, kordunica ili žive ograde (špalira). Najčešće se gaji u obliku žbuna na razmaku 1,3-1,5 ili 2-3 m.

Održavanje zasada

Obrada zemljišta sastoji se od uništavanja korova i razbijanja pokorice 4-5 puta godišnje. Navodnjavanjem se zemljište održava vlažnim i hladnim. Zasad se nasipa organskim materijalima u obliku malčevanja raznih vrsta u sloju od 12-15 cm. Đubri se prema rezultatima analize zemljišta i lista, sa 250-30 kg azotnih i kalijumovih đubriva i 300-400 kg fosfornih đubriva. Svake druge do treće godine dodaje se 30-60 t stajskog đubriva ili se zaoravaju biljke za zelenišno đubrenje. Đubrenje kalijumom treba biti pojačano jer je ogrozd osetljiv na njegov nedostatak.

Rezidba se sastoji od skraćivanja razvijenih letorasta na polovinu ili trećinu dužine, uklanjaju se slabo razvijene, stare i zakržljale grane kao i one koje su slabo rodne. Na žbunu se ostavi 6-8 grana, starih 3-6 godina s više rodnih grančica koje daju glavni rod, a žive prosečno 2-4 godine.

Berba i skladištenje

Ogrozd sazreva od početka jula do sredine avgusta. Bere se kad je plod zelenkast, a često se u toj fazi beru i sorte čiji je plod crvene boje. Berba se obavlja ručno, a ubrani plod ne sme se ostaviti na suncu jer se lako kvari. Plodovi se sortiraju za vreme berbe i stavljaju u ambalažu koja je ista kao i kod ribizle. Ogrozd se može čuvati od jednog do tri u skladištima s provetravanjem.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; 2005.

Josta

Sinonim: - | Engleski naziv: Gooseberries Hybrid | Latinski naziv: Ribes x nidigrolaria

Josta

Josta nastao je ukrštanjem crne ribizle i ogrozda, a ime je dobio po početnim slovima nemačkih naziva za crnu ribizlu (schwarze Johannisbeere) i ogrozd (Stachelbeere).

Novi hibrid je nasledio sva dobra svojstva obe vrste: veliku količinu vitamina i minerala i otpornost na bolesti, pa ga nije potrebno tretirati zaštitnim sredstvima. Cveta u prvoj polovini aprila, samooplodan je i bere u julu. Plodovi su krupniji nego kod ribiza, a stabljike su bez trnja.

Uspeva i na nedovoljno osunčanom položaju, pa se može saditi i ispod voćaka. Za sadnju se koriste ožiljene reznice. Sadi se u jesen i u rano proleće s međurednim razmakom od 3 m, a u redovima 0,7 – 1 m što znači da se po hektaru se može imati 3 333 – 5 600 sadnica. Prinos po žbunu u prve 4 godine iznosi oko 3,6 kg.

Ogrozd - Sorte

ukupno: 8, aktivno: 2, neaktivno: 6

Achilles

Early sulphur

Gelbe triumph

Hinnonmaki Gelb

Hinnonmaki Rot

Invikta

May duke

Rote triumph

Ogrozd @ KLUB

ZAŠTO UZGAJATI OGROZDE? Uzgoj ogrozda ekonomski je vrlo zanimljiv, jer rano dolazi u rod i daje značajno visoke prinose, a može se uzgajati uspešno i do 20 godina. Ja ih imam više od 30 godina.Svoje prve ogrozde sam nabavila nekada davno na Poljoprivrednom institutu na Butmiru i bila jako sretna što...

+3

ZNATE LI ZA PORIJEKLO JOSTE? Stvaranje ovog iznimno rodnog i ukusnog voća, započelo je davne 1922. godine, a prve sadnice su izašle na tržište tek 1977. godine. Josta je naučno stvoreni hibrid. To je križanac crnog ribizla (Ribes nigrum) i ogrozda (Ribes uva-crispa). Ime JO+STA dolazi od početnih sl...

ZLATO ZA KOPJARA Vinarija Kopjar osvojila je dva zlatna odličja na najvećem međunarodnom ocjenjivanju sauvignona „Concours Mondial du Sauvignon“ , za svoj Sauvignon blanc 2019 i Sauvignon blanc 2020, u konkurenciji od 1120 uzoraka iz cijeloga svijeta.Time je nastavljen uspon na svjetskoj sceni sauvi...

+3

"SUPER" VOĆE Kada vam to vremenske prilike dozvole zasadite ogrozde,lješnjike,gođi...i ostalo "super"voće. Već u ljeto čete ubrati prve plodove.

+4