Rogač

Engleski naziv: St. John`s bread-tree, carob | Latinski naziv: Ceratonia siliqua L.

Rogač

Rogač je drvenasta zimzelena dugovečna biljka iz porodice mahunarki (Leguminosae). Oduvek je predstavljao namirnicu važnu u ishrani stanovništva. Potiče iz Sirije i Istočnog Mediterana. U prošlosti su se semenke rogača upotrebljavale kao mera za težinu zlata. Nazivaju ga još i hlebom Sv. Jovana zbog verovanja da se njime hranio Sv. Jovan Krstitelj. Na naziv rogač uticao je oblik mahune - poput roga.

Stablo rogača je razgranato, a deblo široko sa smeđom korom. Obično naraste 10 m, ali može dostići visinu od 15 m. Radi se o kulturi koja dobro podnosi visoke temperature i osunčanost, a otporna je na sušu. Ipak, osetljiva je na niske temperature a temperature ispod -8 °C mogu oštetiti stablo i uništiti plodove.

Sadnja rogača

Preporučuje se da se seme se pre sadnje tretira vrućom vodom, nakon čega bi trebalo ostati natopljeno nekoliko dana. Očekuje se da seme isklija nakon 12 – 37 dana, ali treba napomenuti da rogač ima slab procenat klijanja. Jamice bi prilikom sadnje trebale biti duboke 2.5 do 5 cm. Budući da se radi o kulturi čije stablo može dostići visinu od 10 m i više, preporučuje se razmak 10 m između stabala kao i međuredni razmak 7 m prema čemu se dobija sklop od 110 stabala/ha.

Temperatura

Najbolji se rezultati prilikom sadnje ostvaruju pri temperaturi zemljišta od 22 do 26 °C. Radi se o mediteranskoj vrsti koja preferira dug period insolacije, za što je savršeno prilagođena a iz tog razloga listovi su mu zeleni, okrugli i odebljali.

Voda

Budući da se radi o kulturi koja dobro podnosi visoke temperature, pogoduje joj mediteranski tip klime i nema velike zahteve prema vodi. Poželjno je zalivati mlada stabla, a zemljište bi trebalo održavati dobro drenirana.

Zemljište

Rogač uspeva na većini tipova zemljišta, osim na teškim glinama. Potrebna je dobra drenaža i pH zemljišta 6.2 – 8.6.

Rodnost i berba rogača

Mlado stablo rogača obično rodi nakon 6 - 7 godina. Tvrde semenke rogača su smeštene u mahuni koja potamni kada je zrela i postaje spljoštena, suva i duguljasta. Mahuna obično ima dužinu od 13 do 30 cm i širinu od 2.5 cm. Na stablu se nalazi veći broj mahuna koje vise sa stabla, a plodovi mogu ostati godinama relativno očuvani ukoliko ostanu sačuvani u mahuni na stablu.

Upotreba rogača

Prženi rogač najpognija je zamena ili dodatak kafi, a svež mevenim orasima.

Izvor:

  • Cvjetković, A.: Mirisi, boje i orisi otoka Šipana, Alfa-2, Dubrovnik, 2003.
  • http://www.greenharvest.com.au/SeedOrganic/FruitTrees/CarobGrowingInformation.html (pristupljeno 05. mart 2014.)

Rogač - Sorte

ukupno: 5, aktivno: 0, neaktivno: 5

Komiški

Korčulanski

Medunac

Puljiški

Šipanski

Rogač - Tekstovi

Rogač @ KLUB