Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Šipak

Sinonim: - | Engleski naziv: Pomegranate | Latinski naziv: Punica L

Šipak

Šipak je žbunolika biljka koja dostiže visinu do 3 m. U proleće se nakon pojave listova otvaraju crveni cvetovi, a iz njih nastaju plodovi koji dostižu maksimum svoje veličine u avgustu. Tada počinju polako da crvene, kako bi u potpunosti sazreli u oktobru ili novembru. Plodovi šipka su slatki i izuzetno osvežavajući.

Plod je tamno crvene boje s tvrdom i glatkom ljuskom. Meso ima ukus sličan borovnici, malo trpkiji zbog prisustva tanina. Jedu se samo zreli plodovi, tako, što se kašikom izbuši kora i iz sredine se vade zrna. Plod šipka sadrži od 76 - 78% vode, 1,2 – 1,5% belančevina, 8 - 21% šećera, 0,3 – 0,9% organskih kiselina, 70 mg/kg vitamina C i drugih vrednih sastojaka.

Agroekološki uslovi za gajenje šipka

Temperatura

Odgovaraju mu vruća leta i blage zime. Optimalna srednja dnevna temperatura za rast kreće se do 12 °C. Zimske temperature od ‐11 do ‐15 °C su štetne, a smrzava pri ‐20 °C. Problem predstavljaju i kasni jesenji kao i rani prolećni mrazevi.

Svetlost

Šipak je heliofitna biljka. Dobro osvijetljena stabla imaju veći broj cvetova i plodova, veću krupnoću i bolju obojenost plodova. Tada su manje skloni pucanju. Vegetacija počinje u drugoj polovini marta i ona traje 180 do 215 dana. Cveta dugo, a sazrevanje počinje, u zavisnosti od sorte, 120 do 160 dana nakon cvetanja.

Voda

Važno je da u zemljištu ima dovoljno vlage za vreme intenzivnog rasta korenja u jesen i proleće, kao i za vreme vegetacije u fazama rasta ploda i mladara. Zbog toga je potreban ravnomeran raspored padavina, a ako nije moguće izabrati takve položaje, onda treba osigurati navodnjavanje.

Zemljište

Šipak najbolje uspeva u dubljim, dobro dreniranim peskovito-ilovastim zemljištima, koja sadrže dosta organske materije (humusa) i biogenih elemenata. Međutim, ne podnosi teška glinena i jako vlažna zemljišta.

Razmnožavanje šipka

Šipak se gaji na vlastitom korenu. Ne kalemi se. Najčešće se razmnožava korenovim reznicama. Reznice dužine 20 - 25 cm i debljine 0,5 do 1,2 cm dvogodišnjih izdanaka režu se posle opadanja lišća početkom zime. U kasnu jesen uzete reznice čuvaju se u hladnom i vlažnom pesku. U rasadniku se u proleće dobro pripremi zemljište i otvore brazde na razmak od 90 cm, a u njih se na razmak od 10 - 20 cm postavljaju reznice, i to malo ukoso. Reznice se zatrpaju rastresitim zemljištem tako da na površini ostane pupoljak, iz kojeg će poterati mladar, od kojeg če se kasnije razviti sadnica. Takvo razmnožavanje omogućuje da se već u idućoj godini dobiju sadnice, pa govorimo o dvogodišnjim sadnicama. Ponekad se praktikuje da se sadnice ostave u rasadniku još godinu dana pa tada dobijema trogodišnje sadnice. Vrlo se retko razmnožava semenom, iako se potomstvo gotovo ne razlikuje od majki s kojih je seme uzeto.

Podizanje zasada šipka

Obrada zemljišta

Pre podizanja zasada potrebno je uklanjanje postojeće vegetacije, ravnanje terena, duboko oranje, meliorativna đubrenje (analiza zemljišta), tanjiranje ili freziranje zemljišta kao i iskolčavanje redova i sadnih rupa. Jesenje oranje obavlja se na 30 cm dubine, prolećna obrada na 10 ‐ 15 cm dubine, a kultiviranje tokom leta na 5 ‐ 8 cm dubine.

Smer redova je sever - jug, a razmak sadnje: 5x3 m (650 stabala/ha) ili 6x4 m (400 stabala/ha). Vreme sadnje je u jesen i rano proleće. Prilikom zasnivanja komercijalnih zasada potrebne su sve agrotehničke mere predviđene za voćnjake. U toku mirovanja preporučuje se jedno dublje oranje, a u vegetaciji nekoliko plićih obrada da bi se uništili korovi i smanjila potreba za navodnjavanjem.

Sadnja

Ukoliko se sadi u vrtu preporučuje se mesto zaklonjeno od vetra. Sadnica šipka se sadi u sveže iskopanu jamu, u dobro pripremljeno zemljište (do dubine 0,7 m). Na koren se stavlja sloj rastresite zemlje kao i 20 kg stajskog đubriva i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korenja. Sva dodana đubriva prekriju se zemljom a sadnica se dobro zalije vodom.

Održavanje zasada

Formiranje uzgojnog oblika obavlja se prve dve godine nakon sadnje. Odabiru se 3 ‐ 4 izdanaka i prekraćuju na 50 ‐ 60 cm. Nakon treće godine obavlja se rezidba, tj. proređivanje. Orezuje se svake godine. Tako se postiže formiranje željenog oblika i kasnije usklađuje odnos porasta i rodnosti. Formiranje uzgojnog oblika traje 3 - 4 godine. Treba težiti da se dobije lepo raspoređena krošnja čiji će svi delovi biti dobro osvjetljeni. Rod se formira na vrhovima tankih grančica, nastalih u prethodnoj vegetaciji na rodnom drvetu. Ova voćka malo ili uopšte ne rađa u unutrašnjosti krošnje.

Đubrenje

Poželjno je svake treće godine dodavati stajnjak i svake kompleksna mineralna đubriva, do 1,5 kg po stablu, u zavisnosti od njegove veličine i starosti. Prihrana azotom mora biti pažljiva jer prekodnosna upotreba može izazvati pucanje plodova u punoj zrelosti. Najčešće se koristi KAN u dva navrata, pola kilograma po stablu u punom rodu.

Šipak - Sorte

ukupno: 13, aktivno: 13, neaktivno: 0

Barski

Ciparski

Dubrovački kasni

Glavaš

Hicaznar

Konjski zub

Medun

Mojdeški sitnozrni

Šerbetaš

Sladun

Slatki barski

Slatki tankokorac

Zamorski

Šipak @ KLUB

Počela je berba šipka na severu Banata, ove jeseni kasnije nego obično jer nije bilo mrazeva koji su pogodni za početak ovog posla. Zbog jednostavnog gajenja i kvaliteta koji se ostvari na srpskim plantažama, mogli bismo biti značajniji izvoznici ploda divlje ruže, posebno sa parcela gde se ne koris...

Čekamo da krene da raste :), malo smo sipali pepela nakon sejanja kako bismo obogatili zemljište posebno za šargarepu zbog kalijuma. #mojepovrće #šargarepa #zelenasalata :)

+2

Ako vam je ostalo paprike i ne znate šta ćete sa njom, evo recepta za jednu preukusnu salatu. Blage paprike svih boja oko 3 kg, po neka ljuta, iseckaju se sitno, takodje se isecka struk praziluka, par čena belog luka. Za to vreme se pripremi 500 ml vode, 300 ml sirćeta. 2 kašike soli, 2 kašike šećer...

NAR-ŠIPAK Smatra se da su ga Rimljani prenijeli na Mediteran, Arapi proširili Španjolskom, a Španjolci prenijeli u Sjedinjene Američke Države.

+2