Zova

Engleski naziv: Black elder, elderberry | Latinski naziv: Sambucus nigra L.

Zova

Zova je većinom drvenasta biljka, dok se ređe može naći kao zeljasta višegodišnja biljka. Poznato je 40-tak vrsta zove, a sve su pripadnice roda Sambucus. Rasprostranjene su uglavnom na severnoj hemisferi.

Poznata su višestruko korisna svojstva zove. U kori se nalazi materija koja štiti čovekovo telo od napada virusa, plod je bogat vitaminom C i njegov potencijal za ljudsko zdravlje tek treba istražiti. Kod nas se zova koristi samo u proizvodnji soka, dok se u drugim zemljama odavno koristi za potrebe farmaceutske i prehrambene industrije. Zova se može koristiti i u ukrasne svrhe. Služi i kao bioindikator, jer uspeva u pojačanim uslovima zagađenosti vazduha pa je pokazatelj povećanog zagađenja u prostoru.

Može se razmnožavati generativno (semenom) i vegetativno (reznicama). U komercijalne svrhe zova se vegetativno razmnožava pri čemu se koriste zrele, zelene i poluzelene reznice.

Zova i otrovnost

Većina se vrsta zova navode kao otrovne biljke. Otrovni su nezreli plodovi Sambucus nigra, a toksini se nalaze i u kori, listovima i letorastama. Sadrži tri toksina - sambunigrin, prunasin i holokalin. Indikatori otrovanja zovom su mučnina, povraćanje i proliv, bolovi i grčevi u trbuhu.

Agroekološki uslovi gajenja zove

Temperatura

Zova uspeva u područjima gde prosečna mesečna temperatura u oktobru varira od 7,2 do 15 °C. Kod nas je raširena gotovo svuda. Sambucus nigra je otporna na zimsku hladnoću, podnosi do -29 °C u periodu mirovanja. Zova cveta dosta kasno, od maja do avgusta, stoga retko strada od prolećnih mrazeva.

Voda

Zova se svrstava u biljne vrste koje imaju visoke potrebe za vodom. Može se uzgajati u područjima koja imaju 700 mm padavina godišnje. Često se nalazi uz obale reka.

Zemljište

Koren zove se prostire plitko i potrebno joj je osigurati dovoljno vlage, naročito u vreme rasta plodova - u leto. Važan je pažljiv odabir lokacije kako bi se smanjio potencijalni uticaj suše.

Sistem gajenja i gustina sklopa sadnje zove

Zova raste kao žbun ili stablo. Na prostorima Evrope raširenije je gajenje u obliku stabla, s visinom debla od 80 do 100 cm. Pri ovakvom se uzgojnom obliku postiže veći prinos, a žbunoliki svoje prednosti pokazuje u manjem povijanju grana.

Broj sadnica po jedinici površine zavisi od uzgojnog oblika, bujnosti sorte, mehanizacije i ekoloških uslova gajenja. Najčešće se u obliku stabla sadi u razmacima od 5 x 4 do 6 x 5 m, a u gajenju u obliku žbuna razmak je unutar reda 2,5 do 3,5 m.

Sadnja zove

Sadi se u jesen ili proleće. Jesenjem se sadnjom postiže potpuniji rast korena i pravovremeno kretanje vegetacije u proleće. Jesenja sadnja je bolja od prolećne. Ipak, problem jesenjoj sadnji mogu predstavljati voluharice. Prolećno se sadnja preporučuje jedino u brdsko - planinskim uslovima, gde postoji opasnost od zimskog izmrzavanja.

Budući da se glavnina korenja rasprostire na 10 do 20 cm pa je pre sadnje potrebno zemljište pripremiti oranjem na 40-tak cm dubine. Oranje se preporučuje obaviti u avgustu.

Đubrenje zove

Standardnom đubrenjem dodaje se 600 do 800 kg NPK đubriva godišnje, a azot se daje u dva puta - u proleće i jesen u jednakom odnosu. Godišnje je potrebno 50 do 80 kg azota po ha.

Rodnost i berba zove

Stablo zove rodi već druge godine nakon sadnje i rađa redovno svake godine s prosečno 20 - 30 kg plodova po biljci. Najčešće se povećavanjem prinosa smanjuje kvalitet ploda. Berba se obično obavlja u fazi kada svi plodovi postignu plavocrnu boju, ali optimalan rok berbe zavisi o nameni plodova. Često dolazi do neuravnoteženog dozrevanja plodova kao i je potrebno obavljati višekratnu berbu.

OPREZ! Paziti da se među ubranim plodovima ne nađu zeleni plodovi, jer sadrže otrovne glikozide sambunigrina.

Izvor:

  • Jemrić, T.: Zova - važnost, upotreba i gajenje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.

Zova - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

Haschberg

Zova @ KLUB

Zova ucvetala već. Do sada sam je brala sredinom maja... 🤔

+2

Izvor pitke vode napavio sam toćilo da se planinari mogu osvjezit u ovim toplim danima.Mjesto se zove Točak nadmorska visina oko 1650metara #RuralFoto #Priroda

#RuralFoto #Životinje Postoji jedno selo u Bosni i Hercegovini ,zove se Lukomir.Tamo žive prelijepi divlji konji.Tako su mirni i tihi da su mi uzimali hranu iz ruke.

Ako voliš sok od zove stavi ❤️ Recept za sok od zove (sirup) Sastojci: • 20 cvetova zove (sveži, neoštećeni) • 2 l vode • 2 limuna (oprana, isečena na kolutove) • 1,5 kg šećera • 1 kesica limuntusa (ili 1 ravna supena kašika – oko 10 g) ⸻ Priprema: 1. Cvetove zove lagano operi pod mlazom vode (ili i...

+4

NAJTEŽI BOŠKARIN U HRVATSKOJ ZOVE SE MAROŽIN I TEŽI 1340 KILOGRAMA Općina Kanfanar i ove godine nastavlja tradiciju poticanja uzgoja i očuvanja istarskog vola, kastrata istarskog goveda, kao zaštićene i ugrožene pasmine životinja. „Jakovlja je više od obične manifestacije. Ono je srce našeg identite...

+4

#ruralfoto #životinje Ovo se zove kamuflaza pronađi životinju koja je inače jedina odgovorna za sve moje fotografije 🤗

Poštovani,zovem se Josip Gverić i prilažem vam fotografije za Agroklub #RuralFoto #Selo #RuralFoto #Priroda Šaljem vam fotografije koje sam fotografirao dok sam šetao Kaštel starim, u Radunu. Kaštela se nalaze između Splita i Trogira, to su znameniti gradovi bogate povijesti

+4

Kako vi zovete ovo !? Dosta se koriste u islamskoj tradiciji u mjesecu Ramazanu !

Ova sićušna fascinantna biljka zove se Sphaerocarpos i pripada skupini jetrenjarki, koje su srodne mahovinama. Na žalost još uvijek nema svoj hrvatski narodni naziv. Kod nas se mogu pronaći dvije vrlo slične vrste, a da bismo ih odredili trebamo gledati zrele spore pod mikroskopom. O njima se u Hrva...

Vid Luković, meštanin sela Plešin na obroncima Golije, odlučio je da poklanja 10 ari svog imanja, onima koji žele da dođu da žive i rade na selu, piše RINA. Kako se navodi u tekstu, njegova ponuda nije samo poziv na povratak korenima, već i apel za obnovu života u prelepim srpskim selima, koja iz go...

+2

Novi Sad zove! 🚜 Da li ste spremni za najveći poljoprivredni događaj godine? 🙂 Mehanizacija Trgomen će i ove godine biti deo Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, od 17. do 22. maja i s nestrpljenjem vas očekujemo na našem štandu. 🚜 Dobro došli! 🤝

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo