Zova

Engleski naziv: Black elder, elderberry | Latinski naziv: Sambucus nigra L.

Zova

Zova je većinom drvenasta biljka, dok se ređe može naći kao zeljasta višegodišnja biljka. Poznato je 40-tak vrsta zove, a sve su pripadnice roda Sambucus. Rasprostranjene su uglavnom na severnoj hemisferi.

Poznata su višestruko korisna svojstva zove. U kori se nalazi materija koja štiti čovekovo telo od napada virusa, plod je bogat vitaminom C i njegov potencijal za ljudsko zdravlje tek treba istražiti. Kod nas se zova koristi samo u proizvodnji soka, dok se u drugim zemljama odavno koristi za potrebe farmaceutske i prehrambene industrije. Zova se može koristiti i u ukrasne svrhe. Služi i kao bioindikator, jer uspeva u pojačanim uslovima zagađenosti vazduha pa je pokazatelj povećanog zagađenja u prostoru.

Može se razmnožavati generativno (semenom) i vegetativno (reznicama). U komercijalne svrhe zova se vegetativno razmnožava pri čemu se koriste zrele, zelene i poluzelene reznice.

Zova i otrovnost

Većina se vrsta zova navode kao otrovne biljke. Otrovni su nezreli plodovi Sambucus nigra, a toksini se nalaze i u kori, listovima i letorastama. Sadrži tri toksina - sambunigrin, prunasin i holokalin. Indikatori otrovanja zovom su mučnina, povraćanje i proliv, bolovi i grčevi u trbuhu.

Agroekološki uslovi gajenja zove

Temperatura

Zova uspeva u područjima gde prosečna mesečna temperatura u oktobru varira od 7,2 do 15 °C. Kod nas je raširena gotovo svuda. Sambucus nigra je otporna na zimsku hladnoću, podnosi do -29 °C u periodu mirovanja. Zova cveta dosta kasno, od maja do avgusta, stoga retko strada od prolećnih mrazeva.

Voda

Zova se svrstava u biljne vrste koje imaju visoke potrebe za vodom. Može se uzgajati u područjima koja imaju 700 mm padavina godišnje. Često se nalazi uz obale reka.

Zemljište

Koren zove se prostire plitko i potrebno joj je osigurati dovoljno vlage, naročito u vreme rasta plodova - u leto. Važan je pažljiv odabir lokacije kako bi se smanjio potencijalni uticaj suše.

Sistem gajenja i gustina sklopa sadnje zove

Zova raste kao žbun ili stablo. Na prostorima Evrope raširenije je gajenje u obliku stabla, s visinom debla od 80 do 100 cm. Pri ovakvom se uzgojnom obliku postiže veći prinos, a žbunoliki svoje prednosti pokazuje u manjem povijanju grana.

Broj sadnica po jedinici površine zavisi od uzgojnog oblika, bujnosti sorte, mehanizacije i ekoloških uslova gajenja. Najčešće se u obliku stabla sadi u razmacima od 5 x 4 do 6 x 5 m, a u gajenju u obliku žbuna razmak je unutar reda 2,5 do 3,5 m.

Sadnja zove

Sadi se u jesen ili proleće. Jesenjem se sadnjom postiže potpuniji rast korena i pravovremeno kretanje vegetacije u proleće. Jesenja sadnja je bolja od prolećne. Ipak, problem jesenjoj sadnji mogu predstavljati voluharice. Prolećno se sadnja preporučuje jedino u brdsko - planinskim uslovima, gde postoji opasnost od zimskog izmrzavanja.

Budući da se glavnina korenja rasprostire na 10 do 20 cm pa je pre sadnje potrebno zemljište pripremiti oranjem na 40-tak cm dubine. Oranje se preporučuje obaviti u avgustu.

Đubrenje zove

Standardnom đubrenjem dodaje se 600 do 800 kg NPK đubriva godišnje, a azot se daje u dva puta - u proleće i jesen u jednakom odnosu. Godišnje je potrebno 50 do 80 kg azota po ha.

Rodnost i berba zove

Stablo zove rodi već druge godine nakon sadnje i rađa redovno svake godine s prosečno 20 - 30 kg plodova po biljci. Najčešće se povećavanjem prinosa smanjuje kvalitet ploda. Berba se obično obavlja u fazi kada svi plodovi postignu plavocrnu boju, ali optimalan rok berbe zavisi o nameni plodova. Često dolazi do neuravnoteženog dozrevanja plodova kao i je potrebno obavljati višekratnu berbu.

OPREZ! Paziti da se među ubranim plodovima ne nađu zeleni plodovi, jer sadrže otrovne glikozide sambunigrina.

Izvor:

  • Jemrić, T.: Zova - važnost, upotreba i gajenje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.

Zova - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

Haschberg

Zova @ KLUB

Evo Živi zid nas zove, ako netko želi neka ide i javi kako je bilo ;)

Evo jedne zanimljive biljčice iz Australije koja se zove 'green bird flower' Šalje jutros naša Nikolina #downunder uz pitanje što vi skrivate u vrtu?

Odavno bolji opis danasnjeg sela nisam cuo od ovoga: Almir Mukaca (Fress.ba) "Selo Šahinovići (kako ga mi zovemo Šajnovići). Mjesna zajednica Bilalovac. Općina Kiseljak. Stanovnika u selu 0. Stanovnika u okolna 2 sela 0. Zadnja 3 stanovnika ovog sela bila prisutna dok naša rahmetli nana nije preseli...

+3

DANAS I ŠUMA MEDI :) Danas u šumi prilikom ciscenja starih ogranaka primjetim da suma toliko zuji kao da je roj pcele se pustio negdje u sumi i tako krenem traziti roj nakon par minuta shvatim da sve pcelice zuje po ovome cvijecu kod nas ga u Pećanima zovu strimuza .Malo slika pčelica naravno onda s...

+15

Vrlo zanimljiv koncept nove robne marke u Francuskoj. Na pakovanju ovih jaja iz slobodnog uzgoja naznačeno je točno koliko će kupnjom ovog proizvoda dobiti proizvođač - #farmer. U ovom slučaju 3,76EURa. Marka se zove ‘Tko je glavni?’!

Zna li netko kako se zove ovaj grm? Vidjela sam ga nekidan na ulici, jako mi se sviđa, posadila bi, al ne znam što da tražim :D

Pozdravljam Vas. Otvorila sam firmu koja se bavi izradom i montažom tunela, ili šatora, kako neki zovu, za spremanje bala sijena, pošto je višenamjenski, može poslužiti za krumpir, voće itd. Cijevi su vruće cinčane, cerda-pokrov je Mehller Njemačka, premazana sa dva sloja akrilna, snijeg zimi klizi...

+3

Naša čitateljka Ljiljana Đurović, poslala je upit kako se zove biljka sa slike? Molim za odgovor :)

On je ovan, zove se Roko koji po cijele dane uživa u okusima i mirisima trava poznatog Lošinjskog vrta #sabatina

+14

Kako vi zovete ovaj pribor?

Zovu nas u goste, pa nam ne daju snimanje? Neće moći ;)

Tornadica ispunjava očekivanja. No, zemlja je suha i puna korova pa ću morati naučiti kako se zovu mišići na rukama između lakta i ramena ;)