Ječam

Ječam se uglavnom koristi kao stočna hrana jer poseduje visoku hranidbenu vrednost. U ishrani stoke ječam se koristi kao prekrupa (izmrvljeno zrno koje se koristi za dodavanje u brašno za hleb i u druge proizvode), pa ga je dobro mešati s ostalim zrnatim kulturama, a količina ječma u smesi zavisi od vrste i načina ishrane životinja. U industriji se koristi prvenstveno u proizvodnji piva i alkohola jer daje kvalitetan slad. Slad ječma koristi se u pekarskoj, konditorskoj, tekstilnoj industriji, u proizvodnji kvasca, skroba i dr.

Morfološka i biološka svojstva ječma

Koren je žiličast i slaba mu je usisna moć. Stabljika ima 5–7 kolenaca i internodija, može narasti i do 1,5 m, šuplja je i sklona poleganju. Ječam može oblikovati do 5 sekundarnih stabljika. List se sastoji od lisnog rukavca i liske i sličan je listu ostalih žitarica. Za razliku od ostalih žitarica u useku klasnog vretena ječma može biti zbijen jedan, dva ili tri klasića. Ako se u useku klasnog vretena razvije jedan klasić; postoji jedan red s jedne i drugi red s druge strane klasa - tada je to dvoredi ječam. Plod je zrno, građeno kao i kod ostalih pravih žitarica. Masa 1 000 zrna iznosi 30–40 g, a hektolitarska težina 60–70 kg. Dvoredni ječam ima veću masu i hektolitarsku težinu od višerednog. Vegetaciono razdoblje jarog ječma traje 55–130 dana.

Agroekološki uslovi za gajenje ječma

Temperatura

Skromnih je zahteva prema vlazi i toploti u odnosu na pšenicu. Tokom vegetacije za nesmetan razvoj dovoljno je do 450 mm pravilno raspoređenih padavina. Klijanje se odvija i pri temperaturi 1-2 °C, optimalna temperatura za porast je 15 °C, a takođe podnosi i niske temperature do -20 °C nakon što prođe proces kaljenja.

Voda

Ječam dobro koristi zimsku vodu, rano počinje i ranije završava vegetaciju, pa se u tome sastoji njegova nešto veća otpornost na sušu. Na nedostatak vode najosetljiviji je u vreme nalivanja zrna.

Zemljište

Ima slabije razvijen koren od drugih žitarica i ne podnosi zemljišta slabijeg kvaliteta (naročito pivarski) kao i kisela zemljišta. Takva zemljišta treba izbegavati dok se ne popravi stepen njihove kiselosti. Optimalan pH iznosi 6,5-7,2. Za gajenje ječma treba izabrati zemljišta na kojima nema zadržavanja suvišne vode od padavina i visokih podzemnih voda.

Agrotehničke mere gajenja ječma

Plodored

Obvezno ga treba gajiti u plodoredu jer gajenje u monokulturi donosi niske prinose i vrlo lako oboleva. Za ječam su dobre pretkulture zrnaste mahunarke, uljana repica, suncokret, raniji hibridi kukuruza, detelinsko-travne smese i druge kulture. O plodosmeni naročito treba voditi računa ako se seje pivarski ječam. Najbolji rezultati postižu se ako se seje nakon: krompira, industrijskih kultura (suncokret, uljana repica, šećerna repa) i zrnenih mahunarki (pasulj, grašak, soja).

Obrada zemljišta

Osnovnu obradu zemljišta, oranje za ozimi ječam bi trebalo obaviti 2-3 nedelje pre setve (u zavisnosti  od vremena i pretkulture) na dubinu oko 15 cm (ako je zemljište teško i na njemu leži voda trebalobi ga podrivati). Od pretkulture (ranija ili kasnija), zavisitće i osnovna obrada. Nakon ranih pretkultura obično se obavljaju dva oranja, pliće nakon žetve pretkulture i dublje, osnovno, 2-3 nedelje pre setve (do 25 cm) uz zaoravanje mineralnih đubriva predviđenih za osnovnu đubrenje. Dopunskom pripremom zemljišta (tanjirača, drljača, setvospremač, rotodrljača) treba stvoriti usitnjeni površinski setveni sloj mrvičaste strukture do dubine setve.

Đubrenje

Đubrenje ječma može se obaviti đubrivima organskog porekla kao što su stajska đubriva, razni komposti, osoka i drugim đubrivima organskog porekla. Prvu prihranu ječma najbolje je obaviti odmah nakon zime, kad je usev u početnoj fazi bokorenja, i to osokom. Drugu prihranu treba obaviti samo ako je nužno. Količina kabastog đubriva po hektaru treba iznositi 10-15 t. Količina osoke za jednu prihranu po hektaru treba biti oko 12 t. Osoka mora biti obvezno razređena s vodom u odnosu 1 deo osoke prema 3 dela vode. Đubrenje treba obavljati po oblačnom vremenu ili rano ujutro kao i noću kako ne bi došlo do volatizacije azota. Za prinos od 5 t/ha potrebno je osigurati 110-120 kg azota, 70-80 kg fosfora i 100-120 kg kalijuma.

Izbor sorte ječma

Pri izboru sorte ječma moramo znati njegovu namenu, koja može biti za ishranu stoke, industrijsku preradu i dr. Na primer, ako ječam proizvodimo za proizvodnju piva, tada ćemo odabrati neki od dvoredih ječmova koji mogu biti jari i ozimi (dvoredi zato što su mu ujednačenija zrna). Za ishranu stoke odabraćemo četvororedni ili šestoredni. Za setvu obavezno treba koristiti deklarisano seme, po mogućnosti što krupnije frakcije.

Setva ječma

Seje se sejalicom u redove na razmak 8–10 cm. Gustina sklopa iznosi 300-500 klijavih semena/m2, a seje se na dubinu 3-5 cm.

Žetva ječma

Da bismo izbegli sušenje, žanje se kad vlažnost zrna bude manja od 14 % - naročito je to važno za pivarski ječam.

Izvor:

• Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnene mahunarke; Zagreb, 1997.
• Hrvatski zavod za poljoprednu savjetodavnu službu
• Prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD

Ječam jari dvoredi se uglavnom koristi kao stočna hrana jer poseduje visoku hranidbenu vrednost. Odličan je u zelenom stanju, sam ili u kombinaciji sa stočnim graškom ili grahoricom, a može se sušiti kao seno kao i silirati. Jari ječam osetljiviji je na sušu od ozimog, posebno ako se kasni sa setvom. Predsetveno, u ekopoljoprivredi, trebalo bi  ići dva puta drljačom ili setvospremačom (razmak između dvaju prohoda treba biti desetak dana). Za jari ječam osnovna obrada zemljišta (oranje) obavlja se 2 - 3 nedelje pre setve. Seje se krajem januara i u februaru.

Ječam ozimi dvoredi naziva se i pivarski ječam, ako se seje u jesen tada se koristi u ishrani stoke. Ove dve spomenute primene i jesu najvažniji razlozi gajenja ozimog ječma.

Za ozimi ječam obrada treba početi ranije nego za pšenicu, s obzirom na raniju setvu. Iako ječam ima slabije razvijen korenov sistem, on se zbog bioloških i fizioloških svojstava može uzgajati na plodnim i manje plodnim zemljištima. Gaji se na nagnutim površinama, većim nadmorskim visinama, gde druge žitarice ne mogu uspevati.

Za ozimi ječam potrebno je stajsko đubrivo površinski razbacati i zaorati ga plitko na dubinu 10 - 15 cm, ili ga zatanjirati. Drugi način primene stajskog đubriva je ujesen jeste površinski ga razbacati samoistovarnim prikolicama, kad je usev visok 10 - 15 cm.

Ozimi ječam treba se zasejati ranije, pa pretkultura mora biti usev koji ranije napušta zemljište. Optimalni rok za setvu, kalendarski gledano, je period između 01.10. – 10.10. Vegetaciono razdoblje ozimog ječma traje 240 – 260 dana. Setvu treba započeti krajem septembra, a završiti najkasnije do polovine oktobra. Žetva ozimog ječma dolazi oko 8 dana pre žetve pšenice. Realno očekivani prinosi ozimog ječma uz sprovođenje svih agrotehničkih mera iznose 5 i više t/ha.

Izvor:

• Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnene mahunarke; Zagreb, 1997.
• Hrvatski zavod za poljoprednu savjetodavnu službu
• Prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD

Ječam ozimi višeredi potiče iz istočne Azije. Za ishranu stoke koriste se šestoredne sorte. Ako se u useku klasnog vretena razviju sva tri klasića tada se s jedne strane klasa nalaze tri reda kao i s druge strane klasa, pa je to šestoredni (višeredni) ječam.

Izvor:

• Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnene mahunarke; Zagreb, 1997.
• Hrvatski zavod za poljoprednu savjetodavnu službu
• Prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD