Sinonim: - | Engleski naziv: Rice | Latinski naziv: Oryza sativa L.
Pirinač se, kao pšenica i raž, prvenstveno upotrebljava za ishranu ljudi jer je lako svarljiv, blago deluje na sistem za varenje i ne izaziva poteškoće u varenju. Pirinač u trgovinama možemo dobiti kao integralan tamni ili rafinirani beli. Iako smeđ sadrži više vlakana, vitamina E, fosfora i kalcijuma, i beli je pirinač dobar izvor vitamina B, gvožđa, fosfora i magnezijuma. Zrno sadrži oko 60 – 70 % ugljenih hidrata, oko 6 – 8 % belančevina, oko 2 % masti, oko 10 % celuloze i oko 6 % mineralnih materija.
Pirinač se može uspešno uzgajati i do 1 500 m nadmorske visine, pod uslovom da ima dovoljno vode za navodnjavanje. Od negovog zrna proizvodi se skrob, puder, alkohol, ulje, margarin, vitamini, različiti hemijski i farmaceutski proizvodi. Slama pirinča koristi se kao prostirka, ali ima veliku vrednost i u proizvodnji finog papira, za proizvodnju šešira, torbica, obuće i nameštaja.
Koren je žiličast i prilagođen životu u vodi. Sekundarni korenov sistem razvija se iz čvora bokorenja. Većina korenja razvija se u plićem delu zemljišta oko 15 cm dubine. Stabljika je građena od kolenaca i inetrnodija, u donjem je delu šuplja i može narasti u visinu od 50 – 150 cm. List se sastoji od rukavca koji raste znatno duže nego kod drugih žitarica i liske. Cvetovi su oblikovani u metlicu. Plod je zrno. Ljuska pirinča je teško svarljiva. Masa 1 000 zrna iznosi oko 30 g, a hektolitarska težina se kreće oko 50 kg. Dužina vegetacije kreće se od 3 do 5 meseci.
Pirinač može uspevati u područjima gde tokom vegetacije srednja dnevna temperatura ne pada ispod 20 °C. Počinje klijati kada se temperatura podigne iznad 10 °C, klija na 30 °C, a ne podnosi temperature ispod 0 °C. Povoljne temperature za rast i razvoj kreću se u granicama od 25 – 35 °C.
Pirinač je biljka kratkog dana i najbolje uspeva u uslovima s 12 sati dnevnog osvetljenja. Najbolje uspeva u uslovima s većim brojem sunčanih dana.
Može uspevati samo uz navodnjavanje jer od nicanja do pred žetvu mora biti osigurana određen nivo vode. Brdski pirinač (Oryza montana) uspeva bez navodnjavanja u krajevima s preko 1 000 mm padavina tokom godine. Voda mora biti čista, ne hladnija od 12 °C i s ne više od 1,8 % koncentracije soli. Najbolja je voda iz reka, ali se koristi i voda iz jezera i bunara. Potrebna količina vode kreće se oko 20 000 – 30 000 m3/ha.
Može uspevati na različitim vrstama zemljišta, ali će dobre prinose dati na dobrim plodnim zemljištima, povoljnih fizičkih i hemijskih svojstava. Za pirinač su dobra aluvijalna i deluvijalna zemljišta. Zemljišta se najčešće nalaze u blizini reka, što omogućuje bolje i jeftinije navodnjavanje. Zemljište za pirinač ne sme biti jače propusno za vodu i mora biti dovoljno ravno, bez nagiba.
Pirinač se može uzgajati u monokulturi ali i u plodoredu. S pirinčom bi se trebale izmenjivati pretkulture koje mogu uspevati iza pirinča i popravljati plodnost zemljišta. Dobre pretkulture su lucerka, detelinsko-travne smese, livadska zemljišta, okopavine, neke povrtarske kulture i zrnene mahunarke.
Ako pirinču prethode rane pretkulture, tada se, odmah nakon skidanja tih pretkultura pliće ore (na 20 cm dubine). Leti se vrši letnje oranje, na oko 20 cm dubine i u početku jeseni duboko jesenje oranje (na 30 – 35 cm dubine). Iza kasnijih pretkultura moguće je sprovesti pliće oranje i duboko jesenje oranje, a iza kasnih pretkultura duboko jesenje oranje. U proleće treba izvršiti pripremu zemljišta za setvu tanjiranjem i setvospremačom ili, ako je zemljište u dobrom stanju, samo setvospremačom.
U đubrenju pirinča najviše se koriste mineralna đubriva, prvenstveno kompleksna đubriva s povoljnim odnosom azota, fosfora i kalijuma. Za ostvarenje visokih prinosa (preko 5 000 kg/ha) treba đubrenjem dati oko 130 kg/ha azota, 100 – 120 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalijuma. Zbog specifičnih uslova (navodnjavanje) u kojima se gaji pirinač, svu količinu fosfornih i kalijumovih đubriva kao i polovinu azotnih đubriva, treba dati pred pripremu zemljišta za setvu, a ostatak azotnih đubriva daje se u prihrani.
Navodnjavanje je najvažnija i najskuplja mera nege. Kod setve u vodu nivo vode iznosi 3 – 5 cm. U vreme bokorenja dovoljan je isti sloj vode. U vlatanju, sloj vode povećava se na oko 15 cm, a u metličanju oko 15 – 20 cm. Prihranjivanje se može obaviti u fazi bokorenja, pa se u to vreme voda ispusti na nekoliko dana, a nakon toga ponovno pušta. U punoj zrelosti, 7 – 10 dana pre žetve, zemljište se suši i time se omogućuje žetva.
Preporučuje se pre setve seme izložiti suncu i provetriti ga. Vreme setve zavisi od toga u kom se području gaji. Pirinač se može sejati ručno u vodu, ili sejalicom u normalno pripremljeno zemljište i proizvodnjom rasada i njegovim presađivanjem.
Za ručnu setvu u vodu, seme pirinča treba prvo potopiti u vodu najmanje šest sati, kako bi seme upilo vodu i odmah potonulo. Pre setve voda se zamuti, pa se tek onda seje. Nivo vode iznosi 3 – 5 cm. Za ručnu setvu treba oko 180 kg/ha semena.
Setva sejalicom može se izvesti 15 dana ranije nego ručna setva. Razmak između redova iznosi oko 15 cm, a gustina sklopa oko 600 klijavih zrna na 1 m2. Dubina setve iznosi 1 do 2 cm, a potrebno je oko 160 kg/ha semena.
Za presađivanje je potrebno proizvesti rasad. Za 500 m2 klijališta potrebno je oko 40 kg semena, što je dovoljno za proizvodnju rasada za 1 ha. Na stalno mesto rasad se presađuje kada izraste iznad visine od 12 cm. Sadi se u redove na međuredni razmak oko 20 cm, a razmak u redu oko 10 cm, zajedno po 3 – 4 biljčice.
Pirinač se žanje u punoj zrelosti. Raniji sortiment sazreva početkom septembra, a kasniji u drugoj polovini septembra. Kada se zemljište dovoljno prosuši, nakon ispuštanja vode, obavlja se žetva ručno ili kombajnima. Ako zrno ima više od 14 % vode, treba ga sušiti. Pirinač može dati vrlo visoke prinose, čak više od 10 000 kg/ha.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2
MARATELLI
SAN DOMENICO