Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Pirinač

Sinonim: - | Engleski naziv: Rice | Latinski naziv: Oryza sativa L.

Pirinač

Pirinač se, kao pšenica i raž, prvenstveno upotrebljava za ishranu ljudi jer je lako svarljiv, blago deluje na sistem za varenje i ne izaziva poteškoće u varenju. Pirinač u trgovinama možemo dobiti kao integralan tamni ili rafinirani  beli. Iako smeđ sadrži više vlakana, vitamina E, fosfora i kalcijuma, i beli je pirinač dobar izvor vitamina B, gvožđa, fosfora i magnezijuma. Zrno sadrži oko 60 – 70 % ugljenih hidrata, oko 6 – 8 % belančevina, oko 2 % masti, oko 10 % celuloze i oko 6 % mineralnih materija.

Pirinač se može uspešno uzgajati i do 1 500 m nadmorske visine, pod uslovom da ima dovoljno vode za navodnjavanje. Od negovog zrna proizvodi se skrob, puder, alkohol, ulje, margarin, vitamini, različiti hemijski i farmaceutski proizvodi. Slama pirinča koristi se kao prostirka, ali ima veliku vrednost i u proizvodnji finog papira, za proizvodnju šešira, torbica, obuće i nameštaja.

Morfološke i biološke osobine pirinča

Koren je žiličast i prilagođen životu u vodi. Sekundarni korenov sistem razvija se iz čvora bokorenja. Većina korenja razvija se u plićem delu zemljišta oko 15 cm dubine. Stabljika je građena od kolenaca i inetrnodija, u donjem je delu šuplja i može narasti u visinu od 50 – 150 cm. List se sastoji od rukavca koji raste znatno duže nego kod drugih žitarica i liske. Cvetovi su oblikovani u metlicu. Plod je zrno. Ljuska pirinča je teško svarljiva. Masa 1 000 zrna iznosi oko 30 g, a hektolitarska težina se kreće oko 50 kg. Dužina vegetacije kreće se od 3 do 5 meseci.

Agroekološki uslovi potrebni za gajenje pirinča

Temperatura

Pirinač može uspevati u područjima gde tokom vegetacije srednja dnevna temperatura ne pada ispod 20 °C. Počinje klijati kada se temperatura podigne iznad 10 °C, klija na 30 °C, a ne podnosi temperature ispod 0 °C. Povoljne temperature za rast i razvoj kreću se u granicama od 25 – 35 °C.

Svetlost

Pirinač je biljka kratkog dana i najbolje uspeva u uslovima s 12 sati dnevnog osvetljenja. Najbolje uspeva u uslovima s većim brojem sunčanih dana.

Voda

Može uspevati samo uz navodnjavanje jer od nicanja do pred žetvu mora biti osigurana određen nivo vode. Brdski pirinač (Oryza montana) uspeva bez navodnjavanja u krajevima s preko 1 000 mm padavina tokom godine. Voda mora biti čista, ne hladnija od 12 °C i s ne više od 1,8 % koncentracije soli. Najbolja je voda iz reka, ali se koristi i voda iz jezera i bunara. Potrebna količina vode kreće se oko 20 000 – 30 000 m3/ha.

Zemljište

Može uspevati na različitim vrstama zemljišta, ali će dobre prinose dati na dobrim plodnim zemljištima, povoljnih fizičkih i hemijskih svojstava. Za pirinač su dobra aluvijalna i deluvijalna zemljišta. Zemljišta se najčešće nalaze u blizini reka, što omogućuje bolje i jeftinije navodnjavanje. Zemljište za pirinač ne sme biti jače propusno za vodu i mora biti dovoljno ravno, bez nagiba.

Agrotehnika za proizvodnju pirinča

Plodored

Pirinač se može uzgajati u monokulturi ali i u plodoredu. S pirinčom bi se trebale izmenjivati pretkulture koje mogu uspevati iza pirinča i popravljati plodnost zemljišta. Dobre pretkulture su lucerka, detelinsko-travne smese, livadska zemljišta, okopavine, neke povrtarske kulture i zrnene mahunarke.

Obrada zemljišta

Ako pirinču prethode rane pretkulture, tada se, odmah nakon skidanja tih pretkultura pliće ore (na 20 cm dubine). Leti se vrši letnje oranje, na oko 20 cm dubine i u početku jeseni duboko jesenje oranje (na 30 – 35 cm dubine). Iza kasnijih pretkultura moguće je sprovesti pliće oranje i duboko jesenje oranje, a iza kasnih pretkultura duboko jesenje oranje. U proleće treba izvršiti pripremu zemljišta za setvu tanjiranjem i setvospremačom ili, ako je zemljište u dobrom stanju, samo setvospremačom.

Đubrenje

U đubrenju pirinča najviše se koriste mineralna đubriva, prvenstveno kompleksna đubriva s povoljnim odnosom azota, fosfora i kalijuma. Za ostvarenje visokih prinosa (preko 5 000 kg/ha) treba đubrenjem dati oko 130 kg/ha azota, 100 – 120 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalijuma. Zbog specifičnih uslova (navodnjavanje) u kojima se gaji pirinač, svu količinu fosfornih i kalijumovih đubriva kao i polovinu azotnih đubriva, treba dati pred pripremu zemljišta za setvu, a ostatak azotnih đubriva daje se u prihrani.

Nega useva

Navodnjavanje je najvažnija i najskuplja mera nege. Kod setve u vodu nivo vode iznosi 3 – 5 cm. U vreme bokorenja dovoljan je isti sloj vode. U vlatanju, sloj vode povećava se na oko 15 cm, a u metličanju oko 15 – 20 cm. Prihranjivanje se može obaviti u fazi bokorenja, pa se u to vreme voda ispusti na nekoliko dana, a nakon toga ponovno pušta. U punoj zrelosti, 7 – 10 dana pre žetve, zemljište se suši i time se omogućuje žetva.

Setva pirinča

Preporučuje se pre setve seme izložiti suncu i provetriti ga. Vreme setve zavisi od toga u kom se području gaji. Pirinač se može sejati ručno u vodu, ili sejalicom u normalno pripremljeno zemljište i proizvodnjom rasada i njegovim presađivanjem.

Za ručnu setvu u vodu, seme pirinča treba prvo potopiti u vodu najmanje šest sati, kako bi seme upilo vodu i odmah potonulo. Pre setve voda se zamuti, pa se tek onda seje. Nivo vode iznosi 3 – 5 cm. Za ručnu setvu treba oko 180 kg/ha semena.

Setva sejalicom može se izvesti 15 dana ranije nego ručna setva. Razmak između redova iznosi oko 15 cm, a  gustina sklopa oko 600 klijavih zrna na 1 m2. Dubina setve iznosi 1 do 2 cm, a potrebno je oko 160 kg/ha semena.

Za presađivanje je potrebno proizvesti rasad. Za 500 m2 klijališta potrebno je oko 40 kg semena, što je dovoljno za proizvodnju rasada za 1 ha. Na stalno mesto rasad se presađuje kada izraste iznad visine od 12 cm. Sadi se u redove na međuredni razmak oko 20 cm, a razmak u redu oko 10 cm, zajedno po 3 – 4 biljčice.

Žetva pirinča

Pirinač se žanje u punoj zrelosti. Raniji sortiment sazreva početkom septembra, a kasniji u drugoj polovini septembra. Kada se zemljište dovoljno prosuši, nakon ispuštanja vode, obavlja se žetva ručno ili kombajnima. Ako zrno ima više od 14 % vode, treba ga sušiti. Pirinač može dati vrlo visoke prinose, čak više od 10 000 kg/ha.

Izvor:

  • Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnene mahunarke; Zagreb, 1997.

Pirinač - Sorte

ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2

MARATELLI

SAN DOMENICO