Pretraživanje tekstova
Nakon sezone ždrebljenja, broj konja ove autohtone pasmine, se povećao i više nije u zoni ekstremno ugroženih vrsta.
Da je broj autohtone vrste brdskog konja pao ispod 200, pasmina bi bila izbrisana iz registra. Zahvaljujući zaljubljenicima u ove plemenite životinje, rasa nije više ekstremno ugrožena.
Svako novo ždrebe bilo je veliki pomak u očuvanju rase. Ipak, upornim i strpljivim radom uz primenu najstrožijih mera selekcije, uzgajivači su u 2019. godinu ušli sa brojem konja koji je već bio iznad utvrđenog minimuma.
Enver Žiga, predsednik Upravnog odbora Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja podsetio je kako početak ove godine nije puno obećavao. Naime, u martu je ergela "Borike" prestala sa radom, a na tom mestu nije ostao nijedan konj.
"Zahvaljujući našim naporima uspeli smo da sačuvamo sve konje bivše ergele, a posebno je značajno da su sve rasplodne kobile i dva glavna pastuva linija, Miško i Barut otišli na jedno mesto. Krdo znači nije izgubljeno, a što je isto tako važno osnovana je nova ergela i svi konji su odmah dobro smešteni, a tokom leta imali su dovoljno trave i vode", naglasio je Žiga.
Broj dostignut nakon sezone ždrebljenja je obećavajući. Naime, dobijeno je 25 ždrebadi, 17 ženskih i osam muških.
Žiga kaže kako ovako povoljnu razmeru ne pamte ni najstariji uzgajivači jer obično bude 50 odsto muških, 50 odsto ženskih. "Tako smo imali i rekordan broj ždrebadi i rekordnu razmeru u korist ženske ždrebadi. Naše četiri ergele "Žiga", "Jezero", "Sava" i "Bosnian mountain horse" i nekoliko manjih uzgajivača sada imaju 117 konja ove pasmine uzgojenih u čistoj krvi. To je više nego dobra osnova za dalji selektivni uzgoj", istakao je Žiga.
Pored 117 konja u BiH, Bosanski brdski konj se uzgaja u još 7 država. Srbija ih ima 23, Hrvatska takođe 23, Slovenija 70, Švajcarska 15, Nemačka 25, Holandija osam i Austrija dva.
Podsetimo, brdski konj je izuzetno dobre telesne građe, nesrazmerne snage, otporan na bolesti, snažne konstitucije i velike izdržljivosti. Vrlo dobro se prilagođava na klimatske uslove područja na kom se nalazi, a zadovoljava se skromnom ishranom i smeštajem.
Tagovi
Brdski konj Autohtona pasmina Ergela Borike Enver Žiga Konj Miško
Autor
Više [+]
Magistar agronomije, sa orijentacijom na ruralni razvoj, inovacije i proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Istražuje, analizira i deli zanimljive agro teme.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.