Pretraživanje tekstova
Cene svinjetine su vrlo niske pa države članice EU traže podršku. Koje su posledice?
Evropska komisija ne isključuje uvođenje podsticaja za privatno skladištenje svinjetine, rečeno je na ovonedeljnoj, neformalnoj video konferenciji ministara poljoprivrede Evropske unije.
Januš Vojčehovski, poverenik EU za poljoprivredu tada je otkrio kako mnoge države članice traže ovaj vid podrške za vrlo niske proizvođačke cene ove vrste mesa. Ipak, upozorio je i na moguće posledice. Kako piše Agrarheute, najviše se boji da će subvencionisane zalihe otežati naknadni oporavak tržišta.
Rekao je kako je EU od januara do decembra prošle godine uspela da poveća izvoz svinjskog mesa u treće zemlje sa 3,5 na pet miliona tona, a u odnosu na prethodnu godinu. Ali, afrička svinjska kuga u Nemačkoj dovela je do zabrane uvoza svinjetine iz te zemlje u Kinu što je čitavo evropsko tržište dovelo do velike krize.
Poljski poljoprivrednici stali na granicu i brojali kamione sa svinjama iz Nemačke
Setimo se samo protesta u Poljskoj gde su poljoprivrednici želeći da dokažu koliko svinja dolazi iz Nemačke u tu zemlju noću dežurali na granicama i brojali kamione koji prevoze žive svinje za klanje.
Na sastanku je Vojčehovski napomenuo da postoji strukturni problem koji je uzrokovan ponekad vrlo visokom koncentracijom uzgoja svinja u pojedinim državama članicama. Kao primer spomenuo je Dansku gde prosečno krdo ima 3.700 ovih životinja po svinjaru dok je u Rumuniji taj broj gotovo neuporediv - tek četiri svinje po uzgajivaču.
"Nije lako pronaći rešenje pravedno za sve", izjavio je.
Ovo ne bi bila prva takva podrška uzrokovana pandemijom. U maju prošle godine takve su mere sprovedene za privatno skladištenje obranog mleka u prahu, maslaca, određenih sireva, svežeg ili rashlađenog mesa goveda i ovčjeg i kozjeg mesa s ciljem neposrednog učinka na tržište i stabilizacije cena.
Tagovi
Privatno skladištenje Svinjetina Niske cene Evropska komisija Tržište
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Udeo bruto dodate vrednosti poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi. Ako gledamo nominalni iznos BDV-a poljoprivrede ona je u Srbiji u 2023. godini iznosila 2,8 milijardi evra, to je četiri odsto BDP-a Srbije. To je na istom... Više [+]
Udeo bruto dodate vrednosti poljoprivrede u BDP-u Srbije je među najvećim u Evropi. Ako gledamo nominalni iznos BDV-a poljoprivrede ona je u Srbiji u 2023. godini iznosila 2,8 milijardi evra, to je četiri odsto BDP-a Srbije. To je na istom nivou BDV-a koji je ostvarila Danska. Međutim, vrednost poljoprivredne proizvodnje Danske je iznosila 12,7 milijardi evra. Vrednost poljoprivrednih usluga u Srbiji je četiri puta manja od iste u Danskoj (681 prema 173 miliona evra). U strukturi poljoprivrede Srbije je dve trećine biljna proizvodnja, a jedna trećina stočarska, dok je u Danskoj suprotno. Ukupna proizvodnja stočarskih proizvoda pet puta je razvijenija u Danskoj, posebno u svinjogojstvu. #uzgojsvinja
Foto: Pixabay