• AKS
  • 26.03.2021. 12:00
  • Južna Srbija

Eutanazija svinja u Aleksincu i Pirotu - preduzete mere sprečavanja širenja AKS-a

Mere za suzbijanje bolesti finansiraju se iz budžeta Republike Srbije i vlasnici ovih životinja dobijaju adekvatnu naknadu za uginule i za eutanazirane svinje.

Foto: Bigstock/Lee ODell
  • 129
  • 12
  • 0

Afrička kuga svinja, zarazna bolest koja se prošle godine pojavila najpre među divljim na području Dimitrovgrada i Pirota, sada je na jugu Srbije prisutna i među domaćim, i to u aleksinačkim selima Mozgovo i Kraljevo, u predgrađu Aleksinca i u pirotskom selu Gnjilane.

Direktor Veterinarskog specijalističkog instituta Niš Miloš Petrović rekao je za Agroklub da je na području opštine Aleksinac afrička kuga do sada otkrivena kod svinja u 14 gazdinstava, i u dva domaćinstva u selu Gnjilanu.

U Pirotskom okrugu proglašeno zaraženo područje od AKS-a

"Na području opštine Aleksinac obolelo je 26 svinja, uginulo je 15, a eutanazirno 219. Na području Pirota obolelo je je šest grla, uginule su tri, a eutanazirano 174", izjavio je Petrović.

Sprečeno dalje širenje merama

Prema njegovim rečima, u selima u kojima se afrička kuga pojavila veterinarske službe preduzele su sve mere tako da je sprečeno dalje širenje te zarazne bolesti na području pet okruga za koje je nadležan Vetarinarski institut Niš - Nišavskom, Pirotskom, Topličkom, Jablaničkom i Pčinjskom.  

"Kada je reč o afričkoj kugi, ceo region Balkana, a ne samo Srbija, trpe veliki pritisak jer se bolest iz Afike preko Kavkaza proširila na Rusiju, a potom i na Rumuniju i Bugarsku. Divlje svinje prenele su je i na našu teritoriju."

Kazao je da su veterinarske službe nakon pojave bolesti kod divljih primeraka na području Dimitrovgrada i Pirota dugo uspevale da bolest drže pod kontrolom, ali se početkom godine pojavila među svinjama u Mozgovu. Međutim, nije se pojavila na farmama već u gazdinstvima sa niskim niovom biosigurnosti.

"Za sprečavanje širenja afričke kuge u ovom trenutku je najbitnije da vlasnici svaku promenu zdravstvenog stanja grla obavezno prijave nadležnoj veterinarskoj stanici", naglasio je Petrović.

Nadoknada za uginule i eutanazirane svinje

Kako je kazao, sve mere za suzbijanje bolesti finansiraju se iz budžeta Republike Srbije i vlasnici ovih životinja dobijaju adekvatnu naknadu za uginule i za eutanazirane svinje. Prema njegovim rečima, obračunavaju se po cenama koje su veće od tržnih i vrlo brzo se isplaćuju vlasnicima.

Epizootiolog Veterinarskog specijalističkog instituta Zoran Raičević izjavio je za naš portal da je jedina "dobra stvar" u ovoj situaciji što od afričke kuge ne oboljevaju ljudi, već divlje i domaće svinje.

"Ta virusna bolest se najčešće pronosi kontaktom među životinjama, ali i ljudski faktor igra veoma značajnu ulogu. Rezervoari bolesti su divlja grla, ali lovci mogu, ukoliko su imali kontakt sa zaraženom, da prenesu virus na domaće preko čizama i odeće koju nisu dezinfikovali", objašnjava Raičević.

Kako prepoznati i sprečiti da se afrička kuga svinja ne pojavi u vašim oborima?

Kako je istakao, bolest se manifestuje tako što obolela životinja odbija da jede, leži, ima visoku temperaturu, crvenilo po koži, plavetnilo ušnih školjki i po stomaku, a gravidna krmača može da pobaci.

"Ukoliko se u laboratoriji potvrdi prisustvo virusa afričke kuge sva zaražena grla u domaćinstvu se eutanaziraju, a leševi životinja se neškodljivo uklanjaju u jame koje odredjuju vetarinarski i komunalni inspektori. Dvorišta, prevozna sredstva i oprema korišćena u suzbijanju zaraze se detaljno dezinfikuju."

Bez prometa, a klanje grla uz dozvolu

Prema rešenju Ministarstva poljoprivrede, dodao je, područje u prečniku od tri kilometra od domaćinstva u kome su svinje obolele proglašava se zaraženim područjem, a ugroženim područjem smatra se područje poluprečnika od 10 kilometara.

"Svinje na zaraženom području vlasnici mogu da kolju za sopstvene potrebe, ali tek nakon provere uzorka u Veterinarskom institutu. Nikakav promet se ne sme obavljati, ne mogu se ni dovoziti sa drugih područja", rekao je ovaj epizootiolog.

Naglasio je da veterinarske službe na zaraženom području redovno obilaze domaćinstva koje čuvaju ove životinje, prati se zdravstveno stanje životinja i u slučaju bilo kakve sumnje uzimaju se uzorci, rade se laboratorijske pretrage i ukoliko je rezultat pozitivan preduzimaju propisane mere.

U Veterinarskom institutu u Nišu rekli su da veliku podršku u realizaciji mera za suzbijanje afričke kuge imaju u lokalnim samoupravama, a ističu i dobru saradnju sa lovačkim udruženjima. Ovaj institut prošle godine je dosta radio na edukaciji lovaca kako bi ih upoznali sa uzročnikom bolesti, kliničkom slikom mogićim načinima prenosa bolesti.


Tagovi

Afrička kuga svinja Eutanazija svinja Domaće svinje Miloš Petrović Veterinarske službe Meere zaštite Zoran Raičević


Autorka

Biljana Ljubisavljević

Više [+]

Diplomirani ekonomista, a nesuđeni bankar. Igrom slučaja se odmah nakon studija našla u novinarskim vodama i tu ostala. Kao najlepši deo ovog posla smatra terene u prirodi. Nekoliko novinarskih nagrada osvojila je upravo izveštavajući o zanimljivim ljudima koji žive i rade na selu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Omiljena čuvarkuća