Pretraživanje tekstova
Hereford je rasa koja ne zahteva mnogo ulaganja, a daje kvalitetno meso i sa loših pašnjaka.
Roditelji Adama Bugara, poznatog stočara iz Ečke, napustili su poslove u državnim firmama 1983. godine i osnovali farmu mlečnih goveda, koja je bila jedna od prvih privatnih farmi u tadašnjoj Jugoslaviji. Danas se Adam bavi eskentizvnim gajenjem teladi za tov, rase hereford i ima oko 130 grla.
"Ovde su nekada pasli simentalci, koji su imali vrhunski nivo mesa i mleka. Međutim, cena uspeha je bila velika. Postali smo robovi sopstvene proizvodnje. Ja sam prodao krave 2003. godine, a od 2009. godine sa kolegom uzgajam hereford", kaže Adam.
Hereford su odabrali jer je ta rasa otporna i produktivna u proizvodnji mesa. Bugar kaže da ova goveda i sa lošeg pašnjaka pravi kvalitetno meso. Poštuje i malo ulaganje svog gazde. Pašnjak u blizini omogućava da se uzgaja do 200 krava - majki, a to je i plan za proširenje.
Porodica Bugar ima i zemlju, koja je u službi stočarske proizvodnje. Obrađuju 10 hektara svoje zemlje, na kojoj su lucerka i poneka žitarica. Bave se i povrtartvom na pola hektara.
Više u prilogu:
Foto: Print Screen / YouTube
Tagovi
Herefor Adam Bugar Ečka Goveda za tov
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Partner
Laze Nančića 2,
21000 Novi Sad,
Srbija
tel: +381 21 300 82 66,
e-mail: vertigons@gmail.com
web: http://www.poljoprivrednaemisija.com/
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.