Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti životinja
  • 05.09.2022. 18:00

Higijena na farmi ima važnu ulogu u težini toka bolesti afričke svinjske kuge

Svinje koje su uzgajane u objektima sa visokom higijenom su generalno bile zdrave, posle infekcije imale su blažu kliničku sliku, bolest je trajala kraće i potpuno su se mogle izlečiti.

Foto: Karolina Rastija
  • 86
  • 15
  • 0

Treću godinu zaredom Evropska agencija za bezbednost hrane EFSA nastavlja kampanju borbe protiv afričke svinjske kuge u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Albaniji, Grčkoj, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori. Cilj je podizanje svesti svih aktera i zaustavljanje širenja ove opake bolesti svinja koja može da zahvati životinje u svim starosnim kategorijama.

Veoma je slična klasičnoj svinjskoj kugi i zbog toga su potrebni laboratorijski testovi za njihovo razlikovanje. Ima za posledicu visok mortalitet. Kako bi se sprečile velike štete, neophodno je što brže i pravovremeno utvrđivanje njenog prisustva i preduzimanje mera koje sprečavaju dalje širenje.

Prisutnost u Evropi

Na području Evropske unije pojavila se u 11 zemalja: Bugarskoj, Estoniji, Nemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Litvaniji, Letoniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Italiji. Specifično je da je na italijanskom ostrvu Sardiniji prisutna od 1978. godine i nije povezana sa pojavom u ostalim članicama Unije.

Prema podacima Sistema obaveštavanja o bolestima životinja Evropske unije za 2021. zabeleženo je ukupno 1.826 pojave kod domaćih svinja, u odnosu na 1.199 prijavljenih slučajeva u 2020. Porast prisustva zabeležen je i kod divljih. U 2021. je prijavljeno 12.076 slučajeva, što je više u odnosu na 2020. kada je taj broj bio 10.929 zabeleženih prijava.

U Srbiji je tokom 2021. registrovano 272 slučaja, a od početka 2022. prijavljeno je 90 kod divljih svinja i 48 kod domaćih. Do sada nije zabeležena pojava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

U 2021. je prijavljeno 12.076 slučajeva ASK-a (Foto: V. Stapić)

Simptomi i mere suzbijanja

Karakteristični simptomi pojave ove bolesti su pojava plavo-ljubičaste cijanoze njuške, ušiju, repa i potkolenica. Obolela životinja je apatična, ima slab apetit, visoku temperaturu, curenje iz nosa i očiju je obilno. Uzrok je virus, a bolest se ne prenosi na ljude i druge životinje. Izaziva velike ekonomske štete uzgajivačima.

Istraživački rad Švajcarskog instituta za virusologiju i imunologiju IVI u saradnji s Univerzitetom u Bernu utvrdio je da u slučaju infekcije s oslabljenim sojem patogena, higijensko stanje na farmi ima važnu ulogu u težini toka bolesti. Svinje koje su uzgajane u objektima sa visokom higijenom su generalno bile zdrave, nakon infekcije imale su blažu kliničku sliku, bolest je trajala kraće i potpuno su se mogle izlečiti. Kod onih s konvencionalnih farmi sa standardnom higijenom bolest je trajala duže, a smrtnost je iznosila 50 odsto.

Do sada su mere suzbijanja i zaustavljanja širenja podrazumevale potpunu blokadu lokacije i regije na kojoj se otkrije slučaj i eutanazovanje obolelih životinja i životinja iz stada. Nije postojala vakcina koja bi dala zaštitu od pojave infekcije.

Iz Vijetnama je stigla vest da je otkrivena vakcina protiv afričke svinjske kuge. Povremeno je obustavljena njena primena nakon što je došlo do uginuća desetina svinja koje su inokulirane. ASK je prvi put zabeležena u Vijetnamu 2019. i zbog toga je uništeno 20 odsto populacije ovih životinja. 


Tagovi

Afrička svinjska kuga ASK Bolesti svinja Svinje Zarazne bolesti svinja


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.