Pretraživanje tekstova
Svetska prodaja ovčijeg i jagnjećeg mesa u 2018. godini iznosila je 7,6 milijarde evra, što je povećanje od 12,9 % u odnosu na 2017. godinu.
Vremenski uslovi i privremena zabrana izvoza za žive ovce na Bliskom Istoku, doveli su do značajnog povećanja ukupnog izvoza ovčijeg i jagnjećeg mesa u 2018. godini.
Ovčije meso ima karakterističan miris i ukus, kao i visoku hranljivu vrednost zahvaljujući visokom sadržaju belančevina, bogatstvu makro i mikro elemenata i vitamina. Najtraženija i najskuplja je jagnjetina, budući da je, za razliku od mesa starijih ovaca, "mekša", ukusnija i lako svarljiva.
Svetska prodaja ovčijeg i jagnjećeg mesa u 2018. godini iznosila je 7,6 milijarde evra, što je povećanje od 12,9% u odnosu na 2017. godinu, navodi World's Top Exports.
Meso ovih životinja smatra se četvrtom najpoželjnijom vrstom mesa nakon svinjskog, goveđeg i mesa živine. Tradicionalno, mnoga regionalna jela u kojima se koristi ovčetina, mogu da se nađu u arapskim i azijskim zemljama, ali bez obzira na to, četiri najveća izvoznika su zemlje engleskog govornog područja, a to su Australija, Novi Zeland, Velika Britanija i Irska.
Prema podacima Međunarodnog trgovinskog centra objavljenih na Weltexporte, najveći izvoz ovčijeg i jagnjećeg mesa ostvarile su Australija i Novi Zeland. Zajedno su izvezle 69,4% od ukupnog izvoza. Australija izvozi 74% svog mesa u 100 zemalja širom sveta. Njihova poljoprivredna proizvodnja trenutno je najviše fokusirana na stočarstvo kako bi izvoz mesa bio što konkurentniji na stranom tržištu.
Što se tiče potrošnje po stanovniku, Mongolija je daleko najveći ljubitelj ovčetine. Mongoli su konzumirali u proseku 45,6 kilograma po osobi. Sledi ih Turska s 25,5 kg, a treći je Island sa prosekom od 21,1 kg godišnje po osobi.
Tagovi
Ovčetina Jagnjetina Izvoz Australija Novi Zeland Meso
Autorka
Više [+]
Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.