Pretraživanje tekstova
Krcići iz Zlota posvetili su se proizvodnji kačkavalja. Domaća radinost uposlila je celu porodicu. U mnoštvu varijanti i ukusa, najtraženiji je dimljeni kačkavalj sa belim lukom i peršunom.
Nedaleko od čuvene Lazareve pećine i u jednom od najvećih sela Timočke Krajine, Zlotu kod Bora, u domaćoj radinosti nastaje kačkavalj porodice Krcić. Naš domaćin bio je dvadesetšestogodišnji Zoran, po struci diplomirani inženjer saobraćaja, a u porodici jedna od karika u lancu proizvodnje.
Krcići se bave mlečnim govedarstvom sada već tradicionalno, 15 godina. Mleko dobijeno na sopstvenoj farmi najčešće pretvaraju u kačkavalje, dimljene i nedimljene, klasične ili gurmanske sa raznoraznim dodacima, kao što su: susam, sudžuk, tucana ljuta paprika, beli luk i peršun, orah, masline, aronija, propržene kockice ovčijeg sira. U mnoštvu varijanti i ukusa, najtraženiji je dimljeni kačkavalj sa belim lukom i peršunom, a najatraktivniji je onaj sa dodatkom aronije. Ipak, put do sireva spremnih za trpezu zahteva rad svih članova porodice.
"To je veoma odgovoran i zahtevan posao, koji iziskuje puno vremena i uključuje udruženi rad cele porodice. U proizvodnju je uključeno šest osoba, moj deda, otac, majka, brat, snaja i ja. Naši kapaciteti su 15 kg kačkavalja dnevno. Proizvodnja se sastoji od osam faza: kuvanje mleka, sirenje, ceđenje, kalupiranje, sazrevanje, dimljenje, sušenje, pakovanje, a da bi se dobio finalni proizvod potrebno je pet dana", objašnjava Zoran Krcić.
Kačkavalji sa prave sa raznim dodacima, a omiljeni je onaj sa belim lukom i peršunom
Krcići do novih kupaca najčešće dolaze po preporuci onih koji kod njih stalno kupuju, ali i na različitim manifestacijama, kao što su "Balkan Cheese Festival", "Slaninijada" u Kačarevu,"Sabor Vrela Homolja", "Dani Brestovačke banje" i druge, koje su odlična prilika da se potencijalne mušterije upoznaju sa specijalitetima koji stižu iz ove porodice. Potražnja za kačkavaljima raste, pa Krcići sa razlogom planiraju proširenje proizvodnih kapaciteta i uvođenje novih ukusa u asortimanu sireva.
"Na Danima Brestovčake banje osvojili smo prvo mesto za najbolji kačkavalj. Takođe, svoje proizvode distribuiramo lično restoranima u našoj okolini, što nam pričinjava veliko zadovoljstvo. Planovi na gazdinstvu bazirani su na povećanju stočnog fonda, a samim tim i proizvodnje, ali i za kombinovanje sireva sa novim dodacima", kaže Krcić.
Foto: Zoran Krcić
Tagovi
Zoran Krcić Zlot Dimljeni kačkavalj Sir Kravlje mleko
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.