Krcići iz Zlota posvetili su se proizvodnji kačkavalja. Domaća radinost uposlila je celu porodicu. U mnoštvu varijanti i ukusa, najtraženiji je dimljeni kačkavalj sa belim lukom i peršunom.
Nedaleko od čuvene Lazareve pećine i u jednom od najvećih sela Timočke Krajine, Zlotu kod Bora, u domaćoj radinosti nastaje kačkavalj porodice Krcić. Naš domaćin bio je dvadesetšestogodišnji Zoran, po struci diplomirani inženjer saobraćaja, a u porodici jedna od karika u lancu proizvodnje.
Krcići se bave mlečnim govedarstvom sada već tradicionalno, 15 godina. Mleko dobijeno na sopstvenoj farmi najčešće pretvaraju u kačkavalje, dimljene i nedimljene, klasične ili gurmanske sa raznoraznim dodacima, kao što su: susam, sudžuk, tucana ljuta paprika, beli luk i peršun, orah, masline, aronija, propržene kockice ovčijeg sira. U mnoštvu varijanti i ukusa, najtraženiji je dimljeni kačkavalj sa belim lukom i peršunom, a najatraktivniji je onaj sa dodatkom aronije. Ipak, put do sireva spremnih za trpezu zahteva rad svih članova porodice.
"To je veoma odgovoran i zahtevan posao, koji iziskuje puno vremena i uključuje udruženi rad cele porodice. U proizvodnju je uključeno šest osoba, moj deda, otac, majka, brat, snaja i ja. Naši kapaciteti su 15 kg kačkavalja dnevno. Proizvodnja se sastoji od osam faza: kuvanje mleka, sirenje, ceđenje, kalupiranje, sazrevanje, dimljenje, sušenje, pakovanje, a da bi se dobio finalni proizvod potrebno je pet dana", objašnjava Zoran Krcić.
Kačkavalji sa prave sa raznim dodacima, a omiljeni je onaj sa belim lukom i peršunom
Krcići do novih kupaca najčešće dolaze po preporuci onih koji kod njih stalno kupuju, ali i na različitim manifestacijama, kao što su "Balkan Cheese Festival", "Slaninijada" u Kačarevu,"Sabor Vrela Homolja", "Dani Brestovačke banje" i druge, koje su odlična prilika da se potencijalne mušterije upoznaju sa specijalitetima koji stižu iz ove porodice. Potražnja za kačkavaljima raste, pa Krcići sa razlogom planiraju proširenje proizvodnih kapaciteta i uvođenje novih ukusa u asortimanu sireva.
"Na Danima Brestovčake banje osvojili smo prvo mesto za najbolji kačkavalj. Takođe, svoje proizvode distribuiramo lično restoranima u našoj okolini, što nam pričinjava veliko zadovoljstvo. Planovi na gazdinstvu bazirani su na povećanju stočnog fonda, a samim tim i proizvodnje, ali i za kombinovanje sireva sa novim dodacima", kaže Krcić.
Foto: Zoran Krcić
Tagovi
Autorka
Dragana Milićević
Čuvari koji se ne daju podmititi - guske su najbolji prirodni alarm svakog imanja
Koliko za tele, prase, jagnje? Evo novih cena stoke
Kada je pravo vreme za siliranje i kako sprečiti kvarenje silaže?
Prasad sve skuplja, telad sve jeftinija, a koliko za jagnje?
