Kombinovane rase goveda su namenjene za osrednju proizvodnju mleka i nešto intezivniju proizvodnju mesa.
Kada govorimo o poljoprivrednoj proizvodnji trebamo da istaknemo da je govedarstvo najvažnija grana stočarstva i poljoprivrede. Uopšteno, kada je reč o govedarstvu bitno je napomenuti da se ono s obzirom na sisteme proizvodnje deli na:
Na većim farmama sistemi uzgoja mogu da se prilagode zavisno od cene mesa i mleka na svetskom tržištu. Kombinovane rase goveda su namenjene za osrednju proizvodnju mleka i nešto intezivniju proizvodnju mesa.
Najpoznatija rasa goveda koja se koristi za kombinovanu proizvodnju mesa i mleka kod nas je simentalsko govedo koje vodi poreklo iz Švajcarske, tačnije iz doline reke Sime. U posleratnom periodu došlo je do značajnijeg uvoza ove rase goveda u našu zemlju. Imaju izuzetnu sposobnost aklimatizacije i prilagođavanja. Telesna masa ovog goveda se kreće u proseku od 600-700 kg, visine grebena oko 140 cm.
Proizvodnja mleka po jednoj laktaciji se kreće u rasponu od 5.000 do 6.000 kg. Veoma je pogodna za manja gazdinstva jer muška telad imaju dobar prirast mesa a ženska telad se dalje uzgajaju za reprodukciju i proizvodnju mleka.
Ukoliko se ipak odlučimo isključivo za proizvodnju mleka, preporuka je Holštajn-frizijska rasa, nastala selekcijom frizijskog goveda u SAD. Radi se o daleko najmlečnijoj rasi gde u toku jedne laktacije proizvodi 7.000 – 10.000 kg mleka sa izuzetno dobrom masnoćom u rasponu od 3,6-3,8 odsto. Telesna masa se kreće u proseku oko 700 kg. Odlikuje ih snažno i krupno vime. Ova rasa se preporučuje poljoprivrednim proizvođačima koji se baziraju na prodaju mleka mlekarama.
Da bi se postigli maksimalni rezultati mlečnosti kod ove rase jako je bitna usklađenost obroka u zavisnosti od faze laktacije. Neophodna je ishrana senom lucerke, kukuruznom silažom, koncentrovanim hranivima sa visokim učešćem proteina, a posebnu pažnju treba obratiti na so, vitamine i mikroelemente. Takođe, važno je da pazimo na pravovremeno zasušivanje i prilagođavanje ishrane u tom periodu kako bi se deo hranljivih materija sačuvao za porast ploda, a krava privikla na ishranu u periodu posle teljenja. Ova rasa u svojoj ishrani zahteva velike količine vode.
Vlasnik većine rekorda u proizvodnji mleka je upravo holštajn-frizijska rasa gde dnevna proizvodnja mleka ide i do 50 litara. Naravno, zbog iscrpljivanja organizma i visoke mlečnosti proizvodni vek kod ove rase traje u proseku od četiri do pet laktacija nakon čega daje slabije rezultate.
Takođe, kao što smo već naveli za ovakve proizvodne rezultate jako je bitna usklađenost obroka. Od nedostataka ove rase treba istaći visoke zahteve higijene kod držanja krava, osetljivost na mastitis i loš prirast mesa kod muške teladi.
Tagovi
Autor