Pretraživanje tekstova
Temperatura iznas 38°C u određenom kontinuiranom razdoblju može biti pogubna i dovodi čak i do pomora celokupnog jata.
Temperatura kao faktor spoljne sredine ima izuzetno veliki uticaj na proizvodne performanse svih životinjskih vrsta i kategorija, a pogotovo kod živine.
Dakle, živina nema znojne žlijezde, već temperaturu odaje različitim mehanizmima, kako fizičkim (dahtanje, podizanje perja i krila, zauzimanje posebnog položaja tela), tako i metaboličkim (aktivnost žlezda, promena u konzumaciji hrane), navodi Svjetlana Mičić iz Poljoprivredne savetodavne službe RS.
U letnjim mesecima s povišenim dnevnim temperaturama prvi znak opadanja proizvodnje je smanjen broj dnevno nošenih jaja, lošeg kvaliteta s dosta tanjom ljuskom. Živa u termometru u letnjim mesecima na našim prostorima često ide i preko 35°C, što može izazvati toplotni stres kod koka nosilja u zavisnosti kakvi su uslovi držanja. Tada treba preduzeti sve mere kako bi toplotu unutar kokošinjca vratio u prihvatljive granice, između 18 i 24°C.
"Kokošinjac treba da bude koncipiran i uređen na takav način da farmer ima priliku da promenom određenih parametara utiče na unutrašnju temperaturu. To znači da poseduje dobar sistem ventilacije, prozračnost, materijale koji odbijaju sunčevu svetlost i slično, kakve imaju moderni objekti", ističe Mičić.
Međutim, nemaju svi kokošinjci posebne ventilacione sisteme, stoga se preduzimaju improvizirane mere zaštite poput provetravanja, stvaranja promaje, zaštite i prekrivanje krova objekta (često napravljenog od lima), osiguravanje hladne i pitke vode kokama nosiljama i slično. Ako se radi o uzgoju s ispustom, nadstrešnice s hladnom vodom moraju da budu obezbeđene, a poželjno je i na takvim mestima saditi visoka stabla i grmasto bilje, kako bi živina sama pronašla zaštitu od direktnog sunčevog zračenja.
Prvi simptomi toplotnog stresa kod koka javljaju se kada su vrednosti oko 26-32°C, tada se smanjuje i do 50 odsto konzumacija hrane, preko 32°C do 35°C moguća je pojava toplotnog udara.
"Živina širi krila i dahće na temperaturi preko 35°C što dovodi do klonulosti i malaksalosti, jer svu energiju troše na rashlađivanje. Kada je ona veća od 38°C u određenom kontinuiranom razdoblju pogubna je i dovodi čak i do pomora celokupnog jata", upozorava savetodavac.
Koke nosilje: Pridržavajte se pravila ispusta za veću proizvodnju jaja
Pored preduzetih mera protiv pregrejavanja kokošinjca istovremeno za kvalitet jajeta preporuka je da se prekombinuje obrok. Dodaju se suplementi u obliku vitaminsko mineralnih dodataka gde im se prvenstveno daje vitamin C i to kroz sistem napajanja jer se postižu efikasniji rezultati.
"Poželjno je oko tri do četiri sata pre totalnog mraka, krajem dana davati kao suplement u obrok i kalcijum za jačanje ljuske jajeta", zaključuje Mičić.
Tagovi
Koke nosilje Toplotni stres Temperatura u kokošinjcu Farma koka Svjetlana Mičić Živina
Autorka
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.