Pretraživanje tekstova
Najveće odeljenje služi za smeštaj teladi, a ostala služe za pripremu tečne hrane i pranje sudova, skladištenje, držanje rezervnih delova, smeštaj sena i prostirke i sanitarni čvor.
Staja za odgoj teladi gradi se neposredno uz porodilište sa kojim je povezano pokrivenim hodnikom širine 120 do 150 centimetara i služi za prenošenje mladih grla iz jednog objekta u drugi. Telićarnik je sastavljen od više odeljenja. Najveće odeljenje, kako kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Požarevac Nenad Vujčić, služi za smeštaj mladunaca dok ostala odeljenja služe za pripremu tečne hrane i pranje sudova, skladištenje koncentrata i suve zamene za mleko, držanje rezervnih delova, smeštaj sena i prostirke i sanitarni čvor.
"Samo odeljenje za smeštaj teladi sastoji se od bokseva kapaciteta od pet do 10 grla, s tim da minimalna površina poda za ležanje i odmor u prva četiri meseca starosti grla iznosi 0.8 do 1,2 metra kvadratna po grlu", kaže savetodavac,
Dodaje da u ovaj prostor ulaze jasla širine 40 do 60 cm, prostor za kretanje i uzimanje hrane širine 120 do 130 centimetara i kanal za čišćenje stajnjaka širine 50 do 60 cm. To znači da se boks za telad pored jasala sastoji iz još tri dela i to hodnika za kretanje koji se nalazi uz jasle, hodnika za čišćenje stajnjaka koji je do njega i prostora za ležanje i odmor mladih grla na koji se stavlja prostirka.
Po prestanku davanja tečne hrane premeštaju se u bokseve za odbijenu telad. Jasla, kaže, mogu da budu standardne izrade s tim da dno treba da bude na oko 40 centimetara iznad kote hodnika. Pojilica za vodu postavlja se u svakom boksu sa 10 grla ili na dva boksa sa po pet teladi. Boksevi su pergrađeni sa drvenim ili metalnim pregradama visine 120 centimetara, s tim da razmak između gredica ne bi smeo da bude beći od 30 cm.
"Sa čeone strane boksa nalaze se vrata širine 80 cm i postavljena su tako da služe za dva susedna boksa. Tako da od dužine svakog boksa na vrata odlazi 40 cm, dok preostali deo služi za jasla gde za svako grlo treba obezbediti 40 do 50 cm hranidbenog prostora. Uz staje za ove životinje treba obezbediti i ispust. Širina ispusta treba da iznosi bar četiri do šest metara celom dužinom objekta", kaže Vujčić i dodaje da na ispustu, pregrade bokseva treba da budu visine 120 cm.
Podsetimo, stručnjak za stočarstvo iz lozničkog "Poljosaveta" Gordana Vujaklija kaže da se kravama mora obezbediti odmor u trajanju od 12 do 14 sati dnevno i da je kod zasušenih krava pitanje dostupnosti krmnom stolu od najveće važnosti.
"Njima je potrebno i 20 odsto više prostora, pogotovo pri kraju bremenitosti, a ništa manje važan faktor jeste i pristup vodi jer nakon muže većina grla potraži pojilice, pa se tek onda vrati da jede. Ako je pristup vodi otežan, krave će izgubiti previše vremena u borbi oko pojilice," naglašava Vujaklija.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Staja za telad Nenad Vujčić Jasla Pojilica za vodu Telad
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.