Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Siliranje kukuruza
  • 22.08.2022. 12:00

Kako u najkraćim crtama treba da teče postupak siliranja kukuruza?

Priprema i rukovanje silažom samo su deo programa za spremanje kvalitetne stočne hrane. Program počinje odabirom parcele, pravilnim i balansiranim đubrenjem, kvalitetnom pripremom zemljišta i na kraju izborom pravog hibrida za pripremu silaže.

Foto: Zorana Ljubojev
  • 766
  • 44
  • 0

Kvalitetna kukuruzna silaža je neophodna za profitabilnost farme. Sastavljanjem obroka za životinje koji sadrži kvalitetno pripremljenu silažu na gazdinstvu pojeftinjuje ulaganje u hraniva. Na efikasnost siliranja i na sam kvalitet istog utiču mnogi faktori, o čemu detaljno informiše predstavnik jedne renomirane domaće kompanije koja se bavi proizvodnjom kukuruzne silaže Dr Saša Krstanović.

Naš sagovornik za početak navodi faktore koje utiču na efikasnost siliranja i kvalitet silaže, a to su:

  • vrsta useva;
  • zrelost useva pri košenju;
  • vremenske prilike;
  • vrsta silo objekta;
  • brzina punjenja;
  • visina košenja i dužina sečke;
  • jačina sabijanja mase;
  • način zatvaranja/izuzimanja;
  • dodaci/inokulanti;
  • dobro obučeni radnici;
  • vremenska usklađenost svih faza siliranja (transport, pakovanje i ostalo);
  • zatvaranje silosa.

Krstanović navodi da su priprema i rukovanje silažom samo deo programa za spremanje kvalitetne stočne hrane. Program počinje odabirom parcele, pravilnim i balansiranim đubrenjem, kvalitetnom pripremom zemljišta i na kraju izborom pravog hibrida za pripremu silaže.

Kada je najbolje početi sa siliranjem?

Kako naš sagovornik naglašava, kukuruz se silira u fazi voštane zrelosti zrna.

"Najbolje vreme za siliranje je kada se mlečna linija na zrnu kukuruza nalazi na jednoj trećini do jedne polovine od vrha zrna. Tada cela biljka ima ukupno između 30 do 40 odsto suve materije. U toj fazi je najpovoljniji udeo klipa u masi cele biljke i kreće se i do 40 odsto. Ako se ubiraju biljke sa nižim udelom suve materije znatno se smanjuje prinos po jedinici površine", kaže Krstanović i dodaje da je idealno ako se silira sa 35 odsto suve materije, jer se dobija 97 odsto od ukupnog mogućeg prinosa.

Opravdanost korišćenja različitih dodataka za fermentaciju

Korišćenje bakterijskih inokulanata za pojačanje korisne fermentacije i bolje čuvanje silaže je trenutno široko rasprostranjeno u praksi.

"Pokazalo se da bakterijski inokulanti značajno smanjuju gubitak suve materije i čine mnogo efikasniji proces homo fermentativne fermentacije povećavajući hranljivu vrednost silaže. Na taj način povećava se produkcija mleka za oko 60 do 80 litara po toni silaže", dodaje naš sagovornik.

Efekat inokulacije na fermentaciju i hranljivu vrednost silirane cele biljke kukuruza je:

  • značajno povećanje u očuvanju suve materije;
  • snižena pH vrednost u toku fermentacije i nakon izlaganja aerobnim uslovima;
  • smanjeno kvarenje silaže;
  • smanjeno zagrevanje silaže;
  • tendencija smanjena azota u obliku amonijaka (smanjeno oceđivanje);
  • povećanje svarljivosti obroka.

Važnost načina pakovanja, zatvaranja i distribucije silaže

Sabijanje silaže je od velike važnosti za brzo oduzimanje kiseonika iz silažne mase i započinjanje anaerobne faze.

"Istiskivanjem kiseonika iz silažne mase sprečava se rast aerobnih mikroorganizama, kao što su kvasci, plesni, buđ i truležne bakterije koje loše utiču na kvalitet silaže i proizvodnju kao i zdravlje životinja" naglašava Krstanović i dodaje da stepen izuzimanja kiseonika iz silaže zavisi od gustine pakovanja, odnosno sabijanja silaže.

Gustina pakovanja je funkcija težine traktora, vremena utrošenog na pakovanju po toni (tipično jedan do tri minuta po toni kod velikih proizvođača), sadržaja suve materije u silaži (idealno 30 do 35 odsto), debljine slojeva pri rasplaniravanju (15 do 30 centimetara) tokom faze sabijanja i sposobnosti da se mašine dobro rasporede na silosu. Stepen sabijanja ima direktan uticaj na gubitak suve materije tokom fermentacije i nakon otvaranja silosa.

Kada se silaža uzima prednjim utovarivačem treba ići odozgo na dole, sloj po sloj, da se ne uruši 

Kako naš sagovornik objašnjava, jedna od najvećih zabluda je mišljenje da od onog momenta kada je silaža zaštićena, da je ona sigurna i bezbedna za ishranu životinja.

"Pri otvaranju silosa silaža se izlaže uticaju vazduha. Tada ona postaje idealan medijum za prorast kvasaca, plesni i drugih truležnih mikroorganizama što rezultira sekundarnom fermentacijom. Ponovo se zagreva što je više izraženo kod loše napravljene silaže", kaže on i dodaje da bi se to smanjilo, front izuzimanja na trenču treba da je ravan i gladak od dna do vrha, a površinu izloženu vazduhu treba minimizirati.

Krstanović kaže da dnevno treba izuzimati sa cele površine minimalno 15 do 30 centimetara, a leti 40 i više. Najbolje je silažu uzimati specijalnim utovarivačem (blok katerom) ili frezom. Ako se uzima prednjim utovarivačem treba ići odozgo na dole, sloj po sloj, da se ne uruši ili da se ne naprave pukotine kroz koje prodire vazduh koji stvara okolinu pogodnu za buđ, nakon čega se stvaraju mikotoksini.

"Opšte prihvaćena praksa zahvatanja prednjeg utovarivača i freze sa vrha gomile pa naniže značajno smanjuje pojave pukotina i prodiranje kiseonika u dublje slojeve silaže. Aerobno propadanje rezultira brojnim gubicima suve materije, energije, proteina, šećera i drugih", kaže sagovornik i dodaje da se pri tome stvaraju štetne materije kao što su mikotoksini, amonijačni azot i alkohol.

Vremensko određivanje početka siliranja kukuruza

Prema uslovima proizvodnje, vremenu setve kukuruza i osobinama hibrida treba odrediti početak siliranja za svaki region odnosno proizvodnu parcelu.

"Republički hidrometeorološki zavod daje nam podatke o uslovima vlažnosti u Srbiji. Na osnovu jednomesečnog SPI-1 indeksa suše/vlage određenog za jul 2022. godine u Vojvodini i planinskom delu zapadne Srbije preovladavala je jaka do ekstremna suša, a na ostatku teritorije bili su normalni uslovi vlažnosti" naglašava Krstanović.

Suša značajno smanjuje prinos i kvalitet kukuruza za silažu. Međutim, kukuruz i pod jakim stresom (niske biljke bez klipova) još uvek ima hranljivu vrednost od približno 60 odsto normalne kukuruzne silaže zbog visoko svarljivih vlakana i sadržaja šećera.

Zbog potencijalnih razlika u prinosu i kvalitetu kukuruza između svake njive, važno je posebno analizirati svaki kukuruz na sadržaj suve materije, NDF, svarljivost NDF-a, šećer, skrob i nitrate i razmotriti odvojeno siliranje na osnovu ovih rezultata. Posebnu pažnju u stresnim, sušnim uslovima treba obratiti na povećani sadržaj nitrata i mikotoksina.


Tagovi

Kukuruzna silaža Faktori siliranja Prinos Bakterijski inokulati Suša Hraniva Saša Krstanović


Autor

Norbert Odri

Više [+]

Student šeste godine veterinarske medicine na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu i stipendista Agrokluba. Posvećen očuvanju zdravlja i dobrobiti životinja kao i kvalitetu i bezbednosti namirnica animalnog porekla.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.