• Đubrenje zemljišta
  • 14.04.2017. 16:00

Karakteristike i prednosti stajnjaka

Neraskidiva veza između stočarske i biljne proizvodnje je stajnjak, čiji sastav zavisi od vrste i i starosti stoke, vrste ishrane, tehnologije uzgoja, vrste prostirke i slično. Tako različite vrste stajnjaka, često poznate i kao "domaća organska đubriva", imaju posebne karakteristike i prednosti.

Foto: budabar / Big Stock
  • 4.494
  • 339
  • 0

Koncentracija vode, suve materije, azota, fosfora, kalijuma i niz mikroelemenata predstavlja nezamenjivo i sasvim sigurno najstarije prirodno đubrivo - stajnjak.

On je neraskidiva veza između stočarske i biljne proizvodnje, a njegov sastav zavisi od vrste i starosti stoke, vrste ishrane, tehnologije uzgoja, vrste prostirke i slično. Tako različite vrste stajnjaka, često poznate i kao "domaća organska đubriva", imaju posebne karakteristike i prednosti.

Primena stajnjaka

Da bi stajnjak bio upotrebljiv on mora biti "zreo". Sazrevanje stajnjaka zavisi od niza faktora poput temperature, vrste gnoja, načina rasprostiranja. Toplim postupkom razgradnje omogućuje se slobodan pristup kiseoniku, uz veću temperaturu i brže dozrevanje mase. Ovaj postupak se može usporiti hladnim postupkom, gde se na zreli sloj stajnjaka rasprostire novi, sveži stajnjak. Poželjno bi bilo da sazrevanje stajnjaka traje najmanje pet do šest meseci, pa čak i do osam meseci, kako bi se dobilo što kvalitetnije đubrivo.

Pravilna upotreba stajnjaka, odnosno unošenje u zemljište zrelog stajnjaka, jedan je od osnovnih preduslova da bi biljka iskoristila sav hranidbeni potencijal koje đubrivo pruža. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti zadržavanju azota, odnosno sprečiti njegovo isparavanje u letnjim mesecima pri visokim temperaturama, a u jesenskom đubrenju postoji mogućnost ispiranja u dublje slojeve zemlje pri obilnim kišama. Takođe, vrlo bitno je i vreme zaoravanja, od čega zavisi iskorištenost đubriva u zemljištu, 20 cm do 25 cm dubine, stoga je poželjno odmah nakon razbacivanja stajnjaka izvršiti i zaoravanje.

Iako je tržište preplavljeno industrijskim mineralnim đubrivima, koja su dopunska, stajnjak je nezamenjiv u jesenjem osnovnom đubrenju zemljišta.

Tabela 1. Iskorištenost stajnjaka u odnosu na vreme zaoravanja

VREME ZAORAVANJA

ISKORIŠTENOST ZAORANOG STAJNJAKA (%)

Odmah nakon razbacivanja

100 %

24 sata posle razbacivanja

80 %

70 sati posle razbacivanja

70 %

4 dana posle razbacivanja

50 %

Vrste stajnjaka

Goveda preko 500 kg telesne mase, prema procenama, otprilike godišnje proizvedu oko 14 t svežeg stajnjaka, (11 t zrelog stajnjaka), konji 9 t svežeg odnosno 7 t zrelog stajnjaka. Ovce težine preko 45 kg godišnje otprilike proizvedu 0,7 t svežeg, 0,5 t zrelog stajnjaka, dok svinje preko 100 kg telesne mase proizvedu 2,5 t svežeg odnosno 2,0 zrelog stajnjaka u optimalnim uslovima ishrane, držanja i dobrog zdravstvenog stanja. Gubici nastaju u procesu sazrevanja i zavise od uslova sazrevanja i nizu drugih vremenskih faktora.

Goveđi stajnjak

Goveđi stajnjak, često se naziva i "hladnim stajnjakom", iz prostog razloga što njegovo otapanje traje dugo i deluje jako sporo u zemljištu. Sadrži 77.3% vode, 20.3% organske materije 0.4% azota, 0.3% fosfora, 0.5% kalijuma i ostatak čine kalcijum, magnezijum i sumpor. Nezamenjiv je u tehnologiji ekološkog uzgoja u voćnjacima, vinogradima i na parcelama za povrtarsku proizvodnju.

Konjski stajnjak

Konjski stajnjak, zbog većeg sadržaja nesvarene organske materije, ima jako intenzivan proces razlaganja, pa se svrstava u grupu "toplih stajnjaka", koji prilikom unosa u zemljište vrlo brzo deluje. Sadrži 71.3% vode, 25.4% organske materije, 0.6% azota, 0.3% fosfora, 0.6% kalijuma i ostatak čine kalcijum, magnezijum i sumpor. Konjski stajnjak pogodan je za osnovno đubrenje za biljke koje zahtevaju đubrivo sa više organske materije (krompir, repa, celer, kao i ostali plodovi povrća).

Ovčji stajnjak

Ovčji stajnjak spada u grupu "toplih stajnjaka" pogodnih za teža i hladnija zemljišta. Sadrži lako razgradive materije i jako nizak postotak celuloze. Sadrži 63.4% vode, 31.8% organske materije, 0.9% azota, 0.5% fosfora, 0.8% kalijuma i ostatak čine kalcijum, magnezijum i sumpor. Jako je sličan konjskom stajnjaku sa vrlo bogatom mikroflorom, te je pogodan za mješavinu sa ostalim stajskim gnojivima.

Svinjski stajnjak

Preporučuje se da se svinjski stajnjak koristi samo za lakša zemljišta zbog neintenzivne mikrobiološke aktivnosti. Za razliku od ostalih stajnjaka, udeo prostirke je manji i kvalitet direktno zavisi od vrste ishrane. Sadrži 72.4% vode, 25.0% organske matrije, 0.6% azota, 0.5% fosfora, 0.4% kalijuma i ostatak čine kalcijum, magnezijumi sumpor.

Stajnjak živine

Stajnjak živine svrstava se u koncentrovana đubriva izuzetno bogata hranivima, sa većim postotkom sadržaja azota i fosfora u odnosu na druga gnojiva. Vrlo bitno je koristiti stajnjak starijih životinja, kokoški, u dužem vremenskom periodu uzgoja, u odnosu na mlađe životinje, kod kojih stajnjak ima manje hranjivih materije.

U narodu je poznat stajnjak pilićar vrlo jakog mirisa i đubrivo koje vrlo brzo deluje u zemlji nakon zaoravanja. Ne treba preterivati sa količinama, jer zbog svoje jačine može spržiti korenov sistem. Izuzetno je pogodno đubrivo za ratarske kulture, koje se gaje na otvorenom.

Foto: budabar / Big Stock


Autor

Adi Pašalić

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog univerziteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odseku Tehnologija uzgoja životinja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi