Pretraživanje tekstova
Prva farma u Nemačkoj koja se drži koncepta slamnate stelje, osnovana je 2023. godine, a sada u navedenim uslovima tamo drže 1.760 tovnih svinja.
Novi način držanja i tova svinja u Nemačkoj koji poštuje standarde dobrobiti životinja, tzv. koncept slamnate stelje, karakteriše klimatizovani obor s otvorenim prostorom, manji broj životinja, sveža slama i posebna ishrana bogata lanenim semenkama, piše Agroinform.
Nemački stručnjaci su došli do zaključka da će meso životinja koje se drže u "štalskim oazama" biti ukusnije od onih držanih u klasičnom intenzivnom uzgoju.
Zahvaljujući dobrobiti životinja i novim tehnologijama ishrane, kažu, ovakva svinjetina sadrži i veći udeo omega-3 masnih kiselina pa se može prodavati po višoj ceni.
Prva takva farma u Nemačkoj osnovana je 2023. godine, a sada u navedenim uslovima tamo drže 1.760 tovnih svinja.
Te životinje, nazvane "slamnate svinje", farmeri kolju u malim klanicama, a meso prerađuju i prodaju odvojeno.
Kako piše ovaj portal, potrošači sve više traže meso od životinja koje su uzgajane, transportovane i zaklane na što humaniji način.
Nova pravila kod klanja svinja, šta predlaže Evropska komisija?
Upravo stres kod svinja pre klanja može da dovede do promene u teksturi i ukusu mesa.
Tagovi
Tov svinja Štalska oaza Slamnate svinje Stres Nemačka
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim štampanim medijima, a poslednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Proizvodnja mleka u Srbiji trenutno beleži višak, što dodatno komplikuje situaciju na tržištu, ocenjuju stručnjaci. ”Ovo je doba godine kada se završava teljenje krava i proizvodnja mleka je najveća, a stiglo je i zeleno hranivo na njivama,... Više [+]
Proizvodnja mleka u Srbiji trenutno beleži višak, što dodatno komplikuje situaciju na tržištu, ocenjuju stručnjaci. ”Ovo je doba godine kada se završava teljenje krava i proizvodnja mleka je najveća, a stiglo je i zeleno hranivo na njivama, što takođe doprinosi povećanoj proizvodnji”, kaže Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije. Iako su otkupne cene mleka najviše u regionu, izvoz i dalje zaostaje za uvozom, delom i zbog prisustva aflatoksina u mleku. Budimović ističe da je neophodno zajedničko delovanje svih aktera kako bi se smanjio nivo ovih toksina i povećao izvoz. Upozorava i na potrebu za dugoročnom i realnom strategijom razvoja mlečnog govedarstva. #proizvodnjamleka
Foto: Pixabay