Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekstremna poljoprivreda
  • 10.04.2017. 10:00

Nojevi i puževi - šansa ili loša investicija?

Gajenje nojeva i puževa, odnosno takozvana ekstremna poljopriveda, u našoj zemlji, uprkos potencijalu nije dovoljno razvijena. Pojedini proizvođači i stručnjaci tvrde da šanse za poslovni uspeh postoje, ali da se zbog mnogih problema poljoprivrednici teško odlučuju za taj oblik proizvodnje.

Foto: Chris Van Dyke / Flickr
  • 2.352
  • 202
  • 0

Mada je gajenje nojeva i puževa na prvi pogled isplativo, odgajivači u Srbiji imaju mnoge probleme koji sprečavaju njihov poslovni uspeh. Međutim, kako tvrdi uzgajivač puževa Bojan Stanisavljević, a prenosi RTS, na francuskim trepezama vrlo cenjen specijalitet su puževi koji dolaze iz Leskovca. On ističe da su Francuzi veoma zadovoljni kvalitetom i ukusom puževa koje se gaje na jugu Srbije.

Za naše puževe uglavnom zainteresovani stranci

Kako kaže Stanisavljević Italijani, Mađari, Grci i Švajcarsci, takođe, vole naše puževe. Na njegovoj farmi se godišnje preradi gotovo 200 tona mesa od puževa i gotovo sve se izveze. On se već 15 godina intenzivno bavi proizvodnjom puževa, koja se odvija tokom cele godine. Stanisavljević napominje da osim u inostranstvo svoje proizvode plasira i po restoranima u Beogradu i Novom Sadu u koje uglavnom dolaze stranci.

Nojeva jaja traženija od mesa i kože

Kada je reč o nojevima stranci koji posećuju sever Srbije mogu da probaju jaja i specijalitete od mesa nojeva. Jedna farma u Subotici odgaja nojeve već 25 godina. Kako tvrde zaposleni na toj farmi danas se u našoj zemlji prodaju jedino nojeva jaja, a naročito su tražena pred Uskrs. Tada ova jaja dostižu cenu i do 2.500 dinara i tražnja je gotovo uvek veća od ponude.

Promenom Zakona počeli problemi

Ipak, '90-ih prošlog veka su se u Srbiji od kože noja pravili novčanici, tašne i obuća. Peter Gulješ, vlasnik farme nojeva, objašnjava da su na njegovoj farmi ranije od mesa nojeva pravili kulene, kobasice, mesne nareske i pršut. On ističe da se posao dobro razvijao, a proizvode su izvozili u Mađarsku i Nemačku. S promenom Zakona, koji je nojeve tretirao kao divljač, posao je počeo da propada jer farmerima nakon klanja nije više bilo dozvoljeno da na farmama prerađuju meso nojeva.

Neregulisano tržište i dobijanje sertifikata glavne prepreke razvoja

S druge strane dobijanje neophodnih sertifikata, način uzgoja i neregulisano tržište dodatne su prepreke za proizvođače u Srbiji. Prema rečima Nenada Budimovića, iz Privredne komore Srbije u našoj zemlji i dalje nije masovno prepoznata proizvodnja ni potrošnja proizvoda od puževa i nojeva. Dodatni problem je taj što nemamo relavantne količine tih proizvoda da bi se o njima moglo govoriti kao o velikom potencijalu Srbije.

Prostran: Nedovoljno iskustvo za "ekstremnu proizvodnju"

To potvrđuje i agroekonomski analitičar Milan Prostran i dodaje da naši poljoprivrednici umesto ovakve ekstremne proizvodnje, za koju nemaju mnogo iskustva, treba pre svega da rade ono što znaju i što je godinama u domaćoj praksi. Prostran smatra da očuvanje, a samim tim i gajenje autohtonih vrsta stoke i biljaka, koje su danas sve traženije i cenjenije u svetu, kao krajnji rezultat našim proizvođačima može da donese značajnu zaradu.

Uspeh moguć uz prave strane partnere

Uprkos tome, pojedini stručnjaci kažu da uz sve potencijalne rizike, uzgajivači nojeva i puževa u Srbiji imaju šanse za uspeh. Važan preduslov je naravno saradnja sa stranim partnerima koji bi ponudili biznis plan, uložili novac ali bili i dodatna spona kada je reč o izvozu i plasmanu robe na strana tržišta.

Foto: Chris Van Dyke / Flickr


Izvori

RTS


Tagovi

Puževi Nojevi Poljoprivreda Izvoz Investicije Problemi Srbija Leskovac Bojan Stanisavljević Subotica Peter Gulješ Meso Jaja Nenad Budimović Privredna Komora Srbije Milan Prostran


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.