Pretraživanje tekstova
Momčilo Srećković Moci iz sela Zabrežje novinarstvo je zamenio stočarstvom. Osim što uzgaja mangulice, bio je urednih prvih seoskih novina, za koje mu sada treba finansijska pomoć.
Nekadašnji novinar Momčilo Srećković Moci iz sela Zabrežje danas je poljoprivrednik, koji se ne vodi kalkulacijama. Bavi se ratarskom i stočarskom proizvodnjom. Ima jedinstvenu farmu mangulica, i drugih, danas retkih rasa.
"Imam oko 70 komada mangulica, poplava mi je odnela oko 36 svinja. Nadam se da će ih biti i više. Ko hoće da radi, uvek se može. Imam mangulice, resavke, moravke, švapsku half svinju", objašnjava Moci.
Meso ovih svinja je jedinstvenog ukusa, a kvalitetu doprinosi i zdrava hrana koju ovaj domaćin koristi. U ishrani se najviše koriste kukuruz i lucerka iz sopstvene proizvodnje.
"Ne koristim koncentrat, samo zdrava hrana, ono što proizvedem, time i hranim životinje. Umesto da meljem kukuruz, ja ga krunim, to je najrentabilnija hrana - bez koncentrata, bez dodataka", ističe Srećković.
Farma mangulica i drugih retkih vrsta svinja
Pored svinja ovaj domaćin gaji i goveda. U štali su dve krave i dve junice, mleko se prerađuje, ali i poklanja novorođenoj deci na Zabrežju.
"Pravim kačakavalje, bez aditiva, i dodataka i delim maloj deci, novorođenoj, do godinu dana svi dobijaju mleko. Sada ima oko devet mališana, uvek se po neko novo dete rodi", kaže Momčilo Srećković.
Ovaj domaćin je u životu radio dosta poslova: bavio se izdavaštvom, istorijom, lekovitim biljem, a najviše je radio kao novinar. Bio je dopisnik "Borbe", "Večernjih novosti", a radio je i na "Studiju B". Poslednjih 20 godina bio je izdavač i glavni urednik jedinih seoskih novina u Srbiji.
"Zabreške novine su se prvi put pojavile 5. maja 1936. godine i postoje već preko osam decenija. Mi nažalost više nemamo sredstava kako bi ove novine izlazile, donatora je malo, ali se nadamo da će uz pomoć dobrih ljudi 'Zabreške novine' opet krenuti sa radom", kaže ovaj domaćin.
Foto: privatana arhiva Srećković
Tagovi
Zabrežje Zabreške novosti Momčilo Srećković Mangulice Goveda Mleko Krave Sir Kačkavalj
Autorka
Više [+]
Mirjana je diplomirani novinar, dete sa sela i entuzijasta u duši. Novinarstvom se bavi od 2008.godine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.