Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mihalek-Pap
  • 15.06.2019. 14:00
  • Severnobanatski okrug, Vojvodina, Ada

Od uzgoja svinja do najvećeg proizvođača mleka u Srbiji

Porodica Mihalek iz malog vojvođanskog mesta Utrine blizu Ade najveći je proizvođač mleka u Srbiji. Ovo domaćinstvo sa samo nekoliko radnika uspe da proizvede oko dva miliona litara mleka u jednoj godini.

Foto: Andrijana Glišić
  • 633
  • 86
  • 0

Domaćinstvo koje danas proizvodi najveću količinu mleka u našoj zemlji, počelo je stvaranje ove velike priče pre deset godina. Kada su počinjali, pričaju, nisu ni mislili ni očekivali da će svoju proizvodnju dovesti do ovog nivoa.

Bavili su se uzgojem svinja, kako kažu, imali su 150 krmača. Međutim, veća i brža zarada koju je uzgoj krava i proizvodnja mleka u tom trenutku pružala, podstakla ih je i motivisala da promene pravac stočarstva i okrenu se nečemu potpuno novom za njih. Krenuli su sa pet, a danas imaju 550 grla.

"Kada smo se bavili uzgojom svinja, morali smo da čekamo pola godine da stignemo do novca. Za mleko smo, potpuno suprotno tome, novac dobijali na svakih 15 dana. To je ono zbog čega smo prvenstveno odlučili da se opredelimo za ovu granu stočarstva," priseća se vlasnik farme Mihalek-Pap Karolj Mihalek.

Uzgoj krava zahteva mnogo više posla

Nova proizvodnja za koju se porodica Mihalek odlučila, pokazala je da iako donosi više novca, nije nimalo lakša od uzgoja svinja. "Naprotiv, uzgoj krava, a zatim i pravljenje glavnog proizvoda odnosno mleka, zahteva mnogo truda, rada i posvećenosti tome", objašnjava Karolj.

Njegova supruga i on sami sa nekoliko radnika vode računa o celom gazdinstvu. Kažu, ćerke su otišle u grad i ne zanima ih poljoprivreda. Veliki problem im predstavlja to što nemaju dovoljno radne snage jer, kako objašnjavaju, skoro svi mladi otišli su iz sela u kome je, prema njihovim rečima, ostalo da živi samo 500 ljudi.

Od ranog jutra do kasnih večernjih sati posvećeni su brizi i nezi krava, čišćenju, održavanju farme, radu na zemlji na kojoj proizvode stočnu hranu.

"Ustajemo u pola pet ujutru. Prvo palimo izmuzište i počinjemo sa mužom. Kada to završimo donesemo slamu. Donesemo 20 okruglih bala slame od kojih izađe 400 malih kockastih bala. Onda pravimo hranu," priča vlasnik ovog domaćinstva.

Njihov uobičajeni dan traje do 11 uveče. Do tada moraju da nahrane krave, izmuzu ih, kao i da urade sve prateće poslove, objašnjavaju u ovom domaćinstvu.

Za ishranu 550 grla svakog dana moraju da obezbede četiri tone hrane

Sami pripremaju hranu za prehranu krava

Za ishranu 550 grla svakog dana moraju da obezbede četiri tone hrane koju prave mešanjem kukuruza ječma. Za ishranu ovolikog broja krava koriste i osam tona silaža i dve tone lucerke. Da bi sebi olakšali posao, kupili su, kažu, samohodni miks sa prikolicom. U popodnevnim satima moraju da izmuzu krave i to traje dva ili dva i po sata.

Na zemljištu površine 100 hektara, porodica Mihalek proizvodi hranu za ishranu krava. Međutim, 100 hektara obradivog zemljišta dovoljno je za prehranu samo petine od ukupnog broja grla koliko ovo domaćinstvo poseduje. Stoga, potrebne sirovine nabavljaju i od njih sami prave neophodnu hranu.

"Mnogo bi nam značilo kada bismo imali još 400 hektara zemlje kako bismo sami proizvodili sirovine i naravno sami pravili kasnije hranu za krave. Za naših 550 moramo imati isto toliko hektara. Za jednu kravu namenjen je jedan hektar, a mi nemamo ni blizu toga," naglasio je Karolj i dodao da bi ukoliko bi dobili zemljište za samostalnu proizvodnju sočne hrane dosta uštedeli.

Susreću se sa više problema

Uslovi za poljoprivredu u ovom malom vojvođanskom mestu  veoma su teški, priča Mihalek. Kaže da se od početka uzgajanja krava susreću sa istim problemima. Malo mesto poput Utrina u kome se ovo gazdinstvo nalazi, iako je dobra podloga za razvoj ove grane poljoprivrede, nosi sa sobom i velike nedostatke.

Upravo to što je udaljeno od urbanijih mesta, u nekim situacijama ovom stočaru može dosta da uspori proizvodnju ili da je znatno oteža. Do toga često dolazi kada se neka krava razboli, a veterinar za ovu oblast udaljen je prilično od Utrina da bi mogao odmah da dođe i reaguje. 

"Veterinar mora da dođe iz Bečeja. Kada se krava razboli, ponekad čekamo i po šest sati da dođe i utvrdi šta joj je konkretno. To često bude veliko mučenje za životinju, a nama je jako teško da ih gledamo u tom stanju,"  priča Karolj.
On kaže da oko uzgoja krava ima toliko posla i obaveza da bi u godini mogli da rade 365 dana.

Na zemljištu površine 100 hektara, porodica Mihalek proizvodi hranu za ishranu krava

Nemaju vremena za proizvodnju drugih mlečnih prerađevina

Zbog toga što sa samo nekoliko radnika vode celu farmu, nemaju vremena da se posvete pravljenju drugih mlečnih proizvoda. Ipak, mlekom koje proizvode nadomeste sve mlečne prerađevine kojih nema u njihovom domaćinstvu jer uspeju da sa najviše deset ruku obezbede Imleku najveću količinu mleka u odnosu na sve ostale proizvođače u Srbiji. Zahvaljujući svom radu, od Imleka su dobili i četiri srebrne i tri zlatne medalje za kvalitet mleka što će ih, kako kažu, još više podstaknuti da nastave dalje.

Iako godinama vredno radi na razvoju svog gazdinstva i uspešan je u tome, Karolj naglašava da je njegova supruga glavna u svemu jer, kako kaže, žena mora biti glavna a on je tu, priča, samo da bude radnik.

Karolj Mihalek poručuje da je njihova porodična priča pokazatelj da se vrednim radom i trudom može stvoriti nešto veliko, da se može dostići uspeh koji donosi dobro i celom društvu, a ne samo dobro na ličnom planu.


Tagovi

Karolj Mihalek Mleko Krave Imlek Stočarstvo


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić