Pretraživanje tekstova
Smanjuje produktivnost goveda, posebno mlečnih krava. Zašto je problem kod ovaca i koza?
Prvi put u Evropi je kod goveda dijagnostikovana Epizootska hemoragijska bolest EHD. Prijavljena je u Italiji, prvo na Sardiniji, a zatim i na Siciliji. Već ima pojave oboljenja u Španiji, izveštava Agrarheute.
Izaziva je virus iz roda Orbivirusa i klinički se ne razlikuje od bolesti plavog jezika kod preživara. Prenosioci su komarci i mušice, ali nije opasna za ljude. Prvi put je dijagnostikovana u SAD 1955. godine i od tada se proširila na Aziju, Australiju i Afriku. Severnoameričke vrste jelena i antilopa posebno su osetljive na infekciju.
Prepoznatljivi simptomi bolesti su iznenadna visoka temperatura, letargija i nedostatak apetita, a javlja se i krvavi proliv. Kod belorepog jelena bolest je smrtonosna.
Razboleti se mogu koze, ovce, bivoli, a od domaće stoke najviše stradaju goveda. Klinički simptomi se ne razlikuju od bolesti plavog jezika. Može uzrokovati značajne gubitke produktivnosti, posebno na mlečnim farmama. Problem kod ovaca i koza je da se mogu razboleti bez vidljivih simptoma.
Kako je širenje virusa vezano za insekte najveći broj ostvarenih infekcija se javlja u kasno leto i ranu jesen, posebno u nižim, vlažnim područjima. Trenutno nema odobrenih vakcina protiv ove bolesti.
Tagovi
Epizootska hemoragijska bolest EHD Bolest preživara Bolest goveda Plavi jezik Simptomi Prenosioci Infekcija
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.