Salmonela je pitanje javnog zdravlja i zato je veoma važno raditi na prevenciji, ističu stručnjaci.
Salmoneloza je bakterijska bolest, čiji je uzročnik gram negativna bakterija. To je zoonoza, a 2016. godine je u Evropskoj uniji prijavljeno i potvrđeno 94.530 slučajeva oboljevanja ljudi. Nažalost, i smrtni ishod je u visokom procentu. Ova tema je upravo važna zbog javnog zdravlja, pa joj je posvećena posebna pažnja na Danu živinara u Novom Sadu.
Razlikuju se dve vrste u rodu Salmonella - enterica i bongori, ali je opisano više od 2.500 serotipova. Najčešće se nalaze u jajima i mesu tovnih pilića.
Salmonela u jajima može da preživi:
U živinskom mesu se inaktiviše:
Salmonela se kod živine javlja u septikemičnoj formi, kao lokalizovana infekcija. Može da se prenese vertikalno - sa kokošaka na jaje i horizontalno - sa jedinke na jedinku. Pema Praviilniku o utvrđivanju mera za rano otkrivanje, dijagnostiku, sprečavanje širenja, suzbijanje i iskorenjivanje infekcija živine određenim serotipovima salmonele razlikuju se dve kategorije salomonele:
"Prošle godine prijavljeno je 15 slučajeva salmonele iz prve kategorije, dok ih je 2016. bilo 7. Novim Pravilnikom više nije dozovljeno lečenje infekcije", rekla je Tatjana Labus iz Uprave za veterinu Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.
Salmonela može da uđe na farmu živine preko hrane i vode, prisustvom domaćih i divljih životinja, prenošenjem opreme, preko ljudi, kao i preko pileta, koje se dočekuje na farmi. Da je jedinka zaražena, znaćete ukoliko se javljaju sledeći simptomi:
Marko Pajić sa Naučnog instituta za veterinarstvo Novi Sad kaže da su biosigurnosne mere primarna strategija u prevenciji salmonele:
"Pre useljenja živine, potrebna je potpuna dezinfekcija objekta, kao i opreme. Ne bi trebalo imati različite starosne kategorije živine, kao ni druge domaće ili divlje životinje. Važno je i da radnici nemaju živinu na svojim imanjima, kao i da vode računa o higijeni. Potrebno je postaviti dezobarijere za radnike, ali i za vozila, čiji bi točkovi 2,5 puta trebalo da prođu kroz dezificens".
Dodao je da su potrebne tri zone na farmi: prljava zona - skida se odeća i obuća u kojoj smo došli, u središnjoj zoni - deznfekcija ruku, tuširanje, i treća zona - oblačenje čiste odeće pre ulaska na farmu.
"Važno je i da se odnosi otpad redovno, kao i da se vodi računa o odlaganju leševa - ako se kopaju jame, da budu bar 200 metara udaljene od farme. Deratizacija i dezinsekcija su obavezne, jer insekti prisutni na farmi mogu da budu rezervoar salmonele. Bilo bi dobro imati i isušenu zonu oko objekta. To podrazumeva postavljanje sloja širine do jednog metra običnog kamena od 10 do 15 cm, jer on smanjuje prisustvo glodara I otežava njihov ulazak na farmu, a vrši drenažu", rekao je Pajić.
Tatjana Labus je napomenula mere, koje bi trebalo preduzeti, kod živine, neinkubiranih jaja i priplodnih jaja.
Živina
Neinkubirana jaja
Priplodna jaja
Pilići i ćurići koji su se izlegli se ubijaju i neškodljivo uklanjaju.
Foto: News21 - National / Flickr
Tagovi
Autorka