Pretraživanje tekstova
U javnosti se sve više spekuliše da će nemačka mesna industija "Tenis" prvu farmu svinja graditi u Banatskom Despotovcu. Komisija za planove grada Zrenjanina usvojila je plan detaljne regulacije radnog kompleksa buduće farme, a investiciju te nemačke kompanije priželjkuje i gradonačelnik Čedomir Janjić.
Članovi Komisije za planove grada Zrenjanina usvojili su plan detaljne regulacije radnog kompleksa "Farme Banatski Despotovac". Kako prenose Novosti, budući radni kompleks prostiraće se na površini 53 hektara i 43 ara poljoprivrednog zemljišta i nalaziće se na ulazu u to banatsko selo.
Na ovaj plan podneta je samo jedna primedba, koju je Komisija odbacila, a ostalo je još da se o planu regulacije izjasne odbornici zrenjaninske skupštine. Planom je predviđeno da se u ovom banatskom selu podigne farma svinja na kojoj će se odgajati 70.000 tovljenika godišnje. Od ukupne površine objekti bi trebalo da zauzmu gotvo 24 hektara, a ostatak bi i dalje bio obradivo zemljište.
Iako se od prvog momenta spekuliše da bi farma u Banatskom Despotovcu mogla da bude prvi objekat nemačke kompanije "Tenis" u našoj zemlji, za to još nema zvanične potvrde. Nemačka mesna industrija "Tenis" je projekat u našoj zemlji počela 2014. godine i najavila gradnju 20 najsavremenijih farmi za tov svinja. Ovim projektom je predviđeno da svaka farma ima kapacitet 2.500 krmača i 65.000 tovljenika godišnje.
S druge strane, dolazak nemačkog "Tenisa" indirektno je potvrdio gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić. On je naglasio da očekuje investiciju veću od 22 miliona evra. Janjić je ranije izjavio da nemački investitor planira da angažuje i kooperante, dodavši da je to je dobra stvar za naše proizvođače.
Foto: Mutinka / Pixabay
Povezana stočna vrsta
Svinjarstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdevanje tržišta svinjskim mesom i drugim proizvodima. U današnje vreme posebna se pažnja posvećuje... Više [+]
Izvori
Tagovi
Svinjarstvo Svinje Farma Tenis Zrenjanin Banatski Despotovac Čedomir Janjić Mesna industrija Prehrambena industrija
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.