Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Takmičenje zaprega
  • 23.05.2019. 12:00
  • Zlatiborski okrug, Nova Varoš

Rabadžijski je hleb sa sedam kora, ali se jede s ljubavlju

Seoski višeboj na proplanku Muretnice kod Nove Varoši prvi je ove godine od nekoliko na kojima će se nadmetati rabadžije sa svojim volovskim zapregama. Pobedio je Zoran Drndarević, a rame uz rame sa iskusnim rabadžijama takmičili su se i golobradi mladići.

Foto: Željko Dulanović
  • 1.155
  • 351
  • 0

Jablan i Golub i njihov golobradi vlasnik Miloš Paunović iz Kućana nagrađeni su za upornost i srčanost tokom izvačenja trupca na Seoskom višeboju održanom proteklog vikenda na padinama Murtenice. Na takmičenju koje se od prošle godine organizuje na proplanku Žabljaka iznad Ojkovice nadmetalo se dvadesetak rabadžija iz Nove Varoši i susedne Ivanjice, a Milošu i njegovoj zapregi organizatori su odali posebno priznanje na zahtev brojne publike.

Mada je tek nedavno zagazio u punoletstvo, Miloš Paunović je već prekaljeni rabadžija. Prve čamove trupce iz vrleti planine sa zapregom je samostalno izvukao još u petom osnovne.

"Otac Milan od koga sam učio više se ne bavi rabadžilukom, pa sam ja preuzeo posao. A od Jablana i Goluba nisam imao bolje volove. Tek su im tri godine, od mojih su krava, i siguran sam da im za koju godinu neće biti premca," ponosan je Miloš.

Rabadžiluk kao porodična tradicija

Od rabadžijskog posla zaziru i najiskusniji, ali u njemu uživaju i mladi

Rabadžijski hleb je sa sedam kora. Posao je dobro plaćen, ali opasan i težak pa od njega zaziru i najiskusniji. U planinskim bespućima jugozapade Srbije za dobrog rabadžiju još ima dosta posla, ali i momaka koji bi da se njim bave.

Na Žabljaku se pored Miloša Paunovića takmičilo još njih nekoliko. Dragomiru Jadžiću iz Jasenova je tek 15 godina, Miljko Žunić iz Bele Reke ima 21, a Tomislav Matijević iz Vilova 22. I svi bi oni, kažu, da rabadžijaju i rvu se sa gorom dok ih zdravlje i snaga služe.

"Verovatno ću u srednju školu u Užice, ali kada završim vraćam se u selo, na rad u šumu. Svaki je posao lak, kada se voli, a ja živim za ovaj. Rabadžiluk nam je porodična tradicija. S njim se bavi i moj otac Rajko, ali najviše sam naučio od dede Milorada koji je ceo život radio u šumi, a danas mu je 80 leta", kaže mlađani Dragomir Jadžić.

Na takmičenju na proplanku Žabljaka iznad Ojkovice nadmetalo se dvadesetak rabadžija

Mlade rabadžije uče od starijih

A mlade rabadžije su i na takmičenju na Žabljaku mogle puno toga da nauče od starijih i iskusnijih kolega. Prva nagrada pripala je Zoranu Drnaderviću iz Kućana, trenutno jednom od najboljih rabadžija u ovom delu. Njegovi Golub i Baljac bili su za klasu bolji od konkrencije. Kao da na jarmu nose ptičije pero, a ne trupac od 1,4 kubna metra, takmičarsku stazu na usponu, dugu preko 60 metara, pregazili su za svega dvadesetak sekundi.

"Sa Golubom i Baljcom počeo sam da radim kada su imali godinu dana i evo već petu godinu se "lomimo" po planinskim gudurama. A pazim ih bolje nego sebe, jer bez kvalitetne hrane i nege nema im ni rada u šumi. Leti dobra paša, a zimi seno i obavezno minimum po pet kilograma žita svaki dan tokom cele godine", kaže Drndarević.

Jelovа smola - lek za drvoseče i rabadžije

Pobediti na takmičenju za gorštake je stvar prestiža

Takmičenje rabadžija na Žabljaku prvo je ove godine u jugozapadnoj Srbiji, a biće ih nekoliko. Sledeće je sredinom juna u Jablanici na Zlatiboru, pa na Vidovdan kod zavetnog bora u Negbini i zatim na Ivanjdan, 7. jula, u Muškovini na Zlataru. Pobediti na jednom ovakvom takmičenju za gorštake je stvar prestiža, a lane je na svakom od njih bez premca bio Zoran Drndarević sa svojim Golubom i Baljcom.

"Nema šume na Murtenici iz koje nismo izvlačili građu i bolji nam trening za takmičenje ne treba. Za dobrog rabadžiju u ovim krajevima još dugo će biti posla, jer traktori i druge mašine ne mogu u svaki kutak planine, a sa zapregom se i ore, privlače seno i ogrev. Rabadžiluk se ovde uči od malena, a ja sam ga učio od pokojnog oca. Težak je to posao, brzo slomi i rabadžiju i zapregu, ali kada nešto radiš s ljubavlju mnogo ja lakše. A ja volim i rabadžiluk i volove", kaže Drndarević.

Osim u rabadžiluku gorštaci su se ovde nadmetali i u vučenju trupaca konjskom zapregom

Takmičenje na dobrom putu da preraste u tradiciju 

Seoski višeboj na Žabljaku organizuju trojica prekaljenih rabadžija, komšije Goran Matović (45) i Radoš Stefanović (40) iz Ojkovice i Miloš Drašković (26) iz Močioca. Morali su dobro da se oznoje, jer su celo takmičenje izneli na svojim plećima.

Osim u rabadžiluku gorštaci su se ovde nadmetali i u vučenju trupaca konjskom zapregom i nadvlačenju konopca, a nagradni fond iznosio je 600 evra. Veliki novac za ovdašnje prilike, a pare za nagrade Goran, Radoš i Miloš zaradili su teškim višednevnim radom u planini. I kažu, nije im žao.

"Zajedno radimo godinama na izvlačenju građe iz planinskih vrleti, pa je logično bilo i da zajedno organizujemo ovo takmičenje, koje je na dobrom putu da postane jedno od boljih i da preraste u tradiciju", kaže Radoš. 

Po njegovim rečima decenijama pre višeboja na Žabljaku u našem selu nije bilo narodnih sabora i okupljanja. Šteta, život na planini nije ni malo lak, pa ovakva druženja meštanima dobro dođu da se opuste i da bar na trenutak zaborave na svakodnevne brige, ali i da se vide sa starim prijateljima i možda, ugovore koji posao. Zbog manifestacije koju organizujemo iz grada dođu i oni koji godinama nisu bili u zavičaju", priča Radoš. 

U fotoprilogu ispod pogledajte kako je izgledalo na takmičenju. 


Foto prilog


Tagovi

Rabadžije Bikovi Seoski višeboj Takmičenje Miloš Paunović Dragomiru Jadžiću Miljko Žunić Tomislav Matijević Zoranu Drnaderviću


Autor

Željko Dulanović

Više [+]

Diplomirao na FPN. Tokom tri decenije koliko je u novinarstvu, bio je dopisnik mnogih nacionalnih medija. Omiljene teme su mu iz života meštana planinskih sela, a duboko veruje da nema raja bez zavičaja.