Kako nam kaže poljoprivrednik i veterinar, Rodoljub Džakula, u jesen je najvažnije voditi računa o pravovremenom prekidu korišćenja pašnjaka i travnjaka i tome da ih stoka ne uništi.
Jesen je vreme kada travnjake i pašnjake treba pripremiti za mirovanje, odnosno za prezimljavanje. Kako nam kaže poljoprivrednik i veterinar, Rodoljub Džakula, u jesen je najvažnije voditi računa o pravovremenom prekidu njihovog korišćenja i o tome da ih stoka ne uništi.
"To znači da konji i ovce, koji pasu još niže od goveda, ne počupaju biljku doslovno do korena nego da taj pašnjak ostane aktivan", pojašnjava rekavši da će se on dolaskom toplijih dana iz korena aktivirati. Dakle, najvažniji zahvat u jesen je - skloniti stoku sa njega.
Sezona ispaše, kaže, prestaje kada nema paše na terenu, a savetuje da je u tom slučaju bolje životinjama dati suvog sena dok ih se ne bude premeštalo nego ih pustiti da pasu po takvom terenu.
"Kada je površinski sloj trave ispod 2,5 do tri centimetra, stoku je najbolje skloniti", napominje.
Međutim, mnogi napasuju životinje do prvih snegova, što svakako nije preporučljivo, jer na kraju rezultira slabljenjem travnjaka i nižim prinosima u narednim godina. Struka pak preporučuje da se zadnje napasivanje treba obaviti mesec dana pre nastupa dugotrajnih mrazova, a Džakula nam kaže da su životinje još uvek napolju jer ove godine nije bilo drugog otkosa travnjaka zbog suše pa su stočari pustili stoku da opase te površine.
Sve zavisi od klimatskih promenama i vremenskih uslova kojima su stočari primorani da se prilagode. Čim vreme dopusti, rade se pripreme drljačom i kultivatorom da se razgrnu balege, krtičnjaci, neravnine, ali i da se pokupe korovske biljke. Džakula kaže da je sada idealno vreme za to. Ali, kako napominje, to se obavi i u januaru, februaru kada je zemljište polusmrznuto.
"Tada ne pravite štetu na travnjaku, oslobodite prostor na kom će niknuti trava", objašnjava.
Prema prof. Josipu Leti sanitarna kosidba se može sprovesti i tokom sezone ispaše, idealno nakon nekoliko turnusa (na primer, tokom jula i avgusta), kad se nakupi dovoljno nepopašene biljne mase, naročito kod goveda.
"Biljna masa koja raste nakon sanitarne kosidbe je mnogo ukusnija i kvalitetnija za preživare, naročito mlečna goveda", otkriva.
Ali, ako tokom vegetacije stočari nisu kosili pašnjak, Leto preporučuje da to učine posle zadnjeg turnusa napasivanja svake ili bar svake druge godine.
"Tako se uklone sve nepopašene biljne vrste, a pogotovo se spreči širenje grmolikih i drvenastih vrsta", pojašnjava.
Sanitarna kosidba i malčiranje se na pašnjacima Rodoljuba Džakule obavljaju još od avgusta.
"Gde smo kosili, već je krenula plemenita trava jer je pala kiša, ali to zavisi od godine do godine", kaže on dodavši da za obavljanje ovog agrotehničkog zahvata nije kasno ni do marta.
Leto napominje da ako je u pašnjaku prisutna drvenasta vegetacija moramo posegnuti za malčerima. Malčiranje je istovetan proces sanitarnoj kosidbi, ali služi prvenstveno uklanjanju drvenastih biljaka sa travnjaka (drveće i grmlje).
"Ako se redovno sprovodi ova mera onda je dovoljan malčer koji uklanja drvenaste i ostale kulture do pet centimetara debljine", navodi dodavši da se uklanjanje takvih vrsta može izvesti i sečom, krčenjem ili čupanjem bilo ručno ili pomoću mehanizacije.
Sve posečene i povađene delove treba ukloniti sa travnjaka.
"Nakon ovih zahvata nastaju veće ili manje rupe u zemljištu koje treba zatrpati zemljom, poravnati, dosejati i povaljati, a treba ostaviti i određeni broj drveća radi hlada za životinje", savetuje Leto.
Struka preporučuje đubrenje i to nakon napasivanja.
"Za pašnjačke površine je svako đubrenje dobrodošlo", kaže nam Džakula.
U jesenjem đubrenju travnjaka koriste se N-P-K formulacije sa malo azota (N) i povećanim sadržajem fosfora (P) i kalijuma (K), na primer NPK 8:26:26, 7:20:30 ili 7:30:20.
"Najbolje vreme jesenjeg đubriva je odmah posle predzadnjeg otkosa (ako je u septembru), odnosno tokom celog septembra i u prvoj polovini oktobra, odnosno posle zadnjeg otkosa, tako da jesenje kiše unesu fosfor i kalijum u dublje slojeve zemljišta", savetuje Leto. Okvirne količine su 300-500 kg/ha NPK.
Međutim, na pašnjacima se jesenje đubrenje istim formulacijama NPK najčešće obavlja nakon zadnjeg napasivanja. Travnjaci se mogu đubriti i zrelim stajnjakom, pogotovo ako ga stočari imaju kao nusproizvod na farmama. Osim što doprinosi znatnim uštedama u poslovanju, stajsko đubrivo je odlično đubrivo za travnjake.
"Zgoreli stajnjak je najbolje primeniti neposredno nakon zadnjeg napasivanja, odnosno posle zadnjeg otkosa", preporučuje Leto rekavši da samo treba voditi računa o zabranama njegove primene koje su od 1. maja do 1. septembra.
Postoje i mane primene takvog đubriva u jesen, a to je ispiranje nitratnog azota.
"Ali, zato nema kontaminacije prvog otkosa đubrenjem, jer se razgradi tokom zime", pojašnjava.
I za kraj treba napomenuti da se u jesen, nakon prestanka korišćenja, može obaviti i kalcifikacija, odnosno popraviti kiselost zemljišta. To se radi rasipanjem krečnog materijala po površini, a njegove količine primene zavise od kiselosti zemljišta.
"Okvirno je to od dve do tri tone po hektaru, a ako je to redovna godišnja mera može i jedna do dve tone godišnje", zaključuje Leto.
Tagovi
Autorka