Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredno gazdinstvo
  • 03.06.2019. 10:05
  • Sremski okrug, Vojvodina, Ruma

Ratarstvo i stočarstvo moraju ruku pod ruku?

U sremskom selu Vitojevci, poljoprivrednik Pavle Matijević, na svom gazdinstvu ima i ratarsku i stočarsku proizvodnju. Obrađuje oko 75 jutara zemlje, na kojoj uglavnom proizvodi hranu za stoku koja je u tovu dok proizvodne viškove prodaje. 

Foto: Vedran Stapić
  • 189
  • 47
  • 0

U Vitojevcima, naselju u rumskoj opštini, samo je pet domaćinstava u kojima nema zaposlenih na redovnim poslovima nego su posvećeni isključivo poljoprivredi. 

U ovom selu, poljoprivrednik Pavle Matijević, na svom gazdinstvu ima i ratarsku i stočarsku proizvodnju. Obrađuje oko 75 jutara zemlje, na kojoj uglavnom proizvodi hranu za stoku koja je u tovu dok proizvodne viškove prodaje. 

Gradska naselja takođe nisu daleko, Šabac je na 17 kilometara, Ruma na 25. Nije daleko ni Sremska Mitrovica, Novi Sad i Beograd pa Matijević kaže da bi na selu ljudi morali da imaju sve što im je neophodno za normalan život.

Poljoprivredno gazdinstvo ne može da opstane samo od ratarstva

Od žitarica, u setvi zastupljeni su pšenica, kukuruz, ječam, soja, lucerka, tritikale i suncokret. Ujedno, navedeni usevi su i sve što je potrebno u stočarstvu i za održavanje pravilnog plodoreda. Kod Matijevića ratarstvo i stočarstvo odlično se nadopunjuju.

Jedno bez drugog ne može. To je prirodan ciklus. Kroz ratarsku proizvodnju proizvodi se hrana u stočarstvu, a sa druge strane, prosečno poljoprivredno gazdinstvo ne može da opstane samo od ratarstva. To bi eventualno mogla veća imanja, koja obrađuju 150 do 200 jutara zemlje. 

"Oduvek sam u poljoprivredi. Nigde nisam bio zaposlen i dobro znam šta je potrebno da bi se nekako opstajalo u ovom poslu. Već nekoliko generacija Matijevića su u poljoprivredi. Završio sam u Šapcu saobraćajnu školu i položio sve vozačke kategorije i ostao na selu jer sam od malih nogu to zavoleo i bar za sada nisam se pokajao", kaže Matijević, a prenosi Dnevnik. 

Pavle godišnje tovi 30 junadi 

Pavle godišnje tovi 30 junadi i to radi skoro već tri decenije. Svinje uzgaja samo za sopstvene potrebe. Veruje da gazdinstva sa manjim površinama ne mogu opstati pa sa sopstvenom mehanizacijom pruža usluge drugim poljoprivrednicima.

"Poslednjih godina cena tovnih junadi kreće se oko dva evra za kilogram žive vage. Prošle godine cena je bila 2,40 evra pa je ponovo opala. Problem je što su telad ostala i dalje preskupa, 600 do 700 evra po komadu. Odnosno, stanje je kao i kada je otkupna cena bila bolja, a nabavljamo ih od preprodavaca koji ih donose", kaže Matijević.

Reč je o teladima starosti od dva do dva i po meseca, težine 110 do 130 kilograma, tako da je poljoprivrednicima najveći problem sama nabavka teladi jer ih kako kaže nema pošto je govedarstvo u opadanju.

"Moramo sada da dajemo utovljene bikove na randman pa nekad izađe posebno dobro, nekad lošije. Bikove većinom isporučujem Industriji mesa Đurđević iz Pećinaca. Ne plaća se koža i iznutrice, što mislim da ide na našu štetu, ali nemamo durgog izbora jer je takvo tržište. Ako krene sa izvozom, kako se priča, nadam se da će biti povoljnije cene, ako ne, ostaje na dva evra po kilogramu. Za tov junadi to je nerealna cena jer smo 2007. godine za kilogram dobijali 2,20 do 2,30 evra. Litar nafte tada je koštao 50 do 60 dinara, a sada je 150, tako da su se pariteti poremetili i tu nema neke realnosti", zaključuje Matijević.

Subvencije za 2018. godinu još uvek nije dobio 

Godinama unazad, za jednog utovljenog bika mogu da se kupe dva teleta. Matijević ističe da su pored troškova za ishranu, stalno prisutni i troškovi lečenja. Subvencije od države još nije uspeo da dobije za 2018. godinu, bez obzira što je ima kompletnu i urednu dokumentaciju, a već bi trebalo da predaje i za ovu godinu.

"Nisam dobio subvencije ni za pedesetak tovnih svinja koje sam isporučio, a još pre dva meseca rekli su da je sve isplaćeno. Što se stočarstva tiče, ako se ovako nastavi za desetak godina neće se uopšte ni toviti jer nema računice. Sreća da mi tu stočnu hranu sami proizvodimo pa pokušavamo da je unovčimo kroz proizvodnju mesa", kaže Matijević.  

Po njegovim rečima trebali bi imati stabilne cene za kukuruz, soju, suncokret, pšenicu pa i za tovnu junad i drugo, onda bi država mogla računati da mladi ostaju u poljoprivredi i da se vraćaju na selo. 


Izvori

Dnevnik.rs


Tagovi

Uzgoj krava Uzgoj svinja Ratarstvo Subvencije Pavle Matijević


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.