Pretraživanje tekstova
Životinje su osetljive na visoke temperature, a najosjetljivije su visoko mlečne krave. One se na temperaturi od 25 stepeni Celzijusa osećaju kao mi na 40 stepeni.
Stočari u Velikoj Britaniji traže način kako da zaštite svoje životinje od toplotnog stresa izazvanog visokim temperaturama. Jer, na taj bi način pozitivno uticali na proizvodnju mleka i dobrobit životinja. Guardian informiše da su rešenje pronašli u "siestama" u zatvorenom prostoru za krave koje su leti na paši.
Za goveda, a posebno za mlečne rase, toplotni stres može biti uzrok smanjenja proizvodnje mleka za 10 do 15 odsto, manje plodnosti i pobačaja.
"Krave se na temperaturi od 25 stepeni Celzijusa osećaju kao mi na 40 stepeni", kaže iz Džordž Farm Vets u Viltšireu Ed Bejli. Naveo je da je ova osetljivost povezana s organima za fermentaciju hrane koji stalno stvaraju mnogo toplote.
Mlečne krave su najosetljivije, a rase goveda za meso i ovce su otpornije. Svinje i živina se uglavnom drže u zatvorenom, ali Velika Britanija ima i veliki broj svinja u uzgoju na otvorenom.
Većina mlečnih krava drži se tokom leta na ispaši, a industrija se suočava s činjenicom da to nije uvek dobro. Veterinar i konsultant za poljoprivredu Tom Čemberlen je rekao da one počinju da pokazuju znakove stresa kada se temperatura poveća iznad 20 stepeni.
Pojam sijeste je poznat većini, a osmišljena je u Španiji da poljoprivrednim radnicima pruži odmor i predah tokom najtoplijeg dela dana. Upravo je takav koncept zaštite preslikan i primenjen u stočarstvu.
Posle jutarnje muže mlečne krave se ispuštaju na pašu, a u najtopliji deo dana se vraćaju u štale. Ponovo se puštaju posle popodnevne muže i na polju ostaju pasti sve dok se vidi. Tako se izbegava negativan uticaj pregrejavanja životinja.
Zatvoreni objekti pružaju bolje uslove i mogu da omoguće rashlađivanje životinja uz dobru ventilaciju, ventilatore i razne prskalice.
Uzgajivači svinja eksperimentišu sa sadnjom drveća kako bi životinjama leti pružili hlad i prostor za boravak. Marin i Bertel Hestbjerg iz Danske su posadili brzorastuću topolu kojoj je trebalo samo pet godina da se može koristiti kao hladovina za svinje.
Marin kaže da su pre imali oko tri životinje koje bi uginule zbog toplotnog stresa, jer se svinje ne znoje. Istakla je da se hlad drveća pokazao veoma efiksnim kod prašenja, jer su krmače izložene manjem stresu.
Tagovi
Siesta Siesta za krave Krave i vrućina Visoke temperature Mlečne krave
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.