Stočari u Šumadiji kukuruz koji su čekali za zrno stavljaju u silažu. To je samo jedan od načina da spasu ono što se spasiti može i da pripreme što više stočne hrane. A hrane će, kažu stručnjaci, zbog suše biti manje. Veći stočari koji imaju zavodne parcele pod ratarskim kulturama uspeli su da siliraju svega 70 odsto potrebnih količina.
Ove godine važno je sačuvati stočni fond i najvažniji zadatak vlasnika grla u Šumadiji je da ih očuvaju bar u priplodnoj kondiciji, upozorava Goran Joksić, stručni saradnik za stočarstvo u Poljoprivrednoj stručnoj službi u Kragujevcu.
Ovaj svojevrsni apel je upućen da bi stočari što bezbolnije prebrodili posledice suše, koja je uticala na količinu i kvalitet stočne hrane.
Mika Pavlović iz sela Malo Krčmare kod Rače Kragujevačke, koji u štali ima 20 junica, kaže da je spremio 30 prikolica po 2.5 tone silaže:
"To je oko 70 odsto silaže u odnosu na prethodne godine. Međutim, suša je uzela svoje. Ova količina neće biti dovoljna do naredne silaže, pa moramo već sad da planiramo kako i čime da nadomestimo ono što će biti potrebno krajem proleća i u leto".
Stručnjaci za stočarstvo napominju da je ove godine cilj očuvanje grla, a da će se o produktivnosti razmišljati naredne godine.
"Bitno je da stoka preživi ove godine i da ne dođe do nekog drastičnijeg pada forme, konstitucije i kondicije. To bi trebalo da bude osnovni cilj stočara, jer posle ovakve suše niko i ne očekuje da ona budu u tovnoj kondiciji, već je osnovni zadatak da budu u priplodnoj. Zbog suše, hrane je manje i ona je nešto lošijeg kvaliteta, pa bi se trebalo pobrinuti da grla jednostavno prežive. O povećanju fonda može se pričati tek sledeće godine", kaže Joksić.
Stočari u Šumadiji uglavnom su i ratari, jer sa oranica tako obezbeđuju najveći deo hrane za grla. A dugotrajna suša bila je pogubna za kukuruz, od koga u jesen prave silažu. Joksić kaže da je sada bukvalno minut do 12, da oni koji to već nisu, kukuruz pretvore u stočnu hranu:
"Kalendarski nije, ali vremenski je poslednji trenutak za kukuruznu silažu. Bolje sa parcela da izvuku bilo šta, nego ništa. Dakle, kukuruz koji su planirali za zrno, bolje je da sad stave u silažu. Rod ove ratarske kulture u Šumadiji je dosta smanjen".
Dodaje da je u pojedinim delovima okruga, naročito prema Rači, Batočini i Lapovu, stabljika dosta suva, i tu je pitanje da li mogu da išta izvuku za stočnu hranu:
"Ove godine hrana će biti nešto siromašnija. Nije u pitanju samo kvalitet kukuruza, već i sena. Hrana neće biti toliko produktivna, tako da će morati da se razmišlja o nekim alternativnim hranivima".
Minut do 12 da se kukuruz pretvori u stočnu hranu
Silaža se, u godinama kada nema većih problema, pravi krajem septembra i početkom oktobra, ali ove godine njena priprema morala je da počne ranije. Preporuka stručnjaka je prevremenu silažu utabaju bar dvostruko više, nego onu koju prave u oktobru, kako bi se dobio kvalitet i održala se što duže.
Joksić ne očekuje drastičan pad stočnog fonda, niti veće poremećaje na tržištu stoke, mleka i mesa. Posledice suše, naravno, osetiće jedino proizvođači, jer neće imati očekivani ekonomski efekat.
"Dobit će ove godine za njih svakako biti manja. Otežavajuća okolnost za stočare ove godine bila je i oskudna ispaša. Zbog suše nije je bilo ni dovoljno, niti je bila kvalitetna. Hrane svakako neće faliti. Ako zatreba, doći će iz uvoza, tako da stoka neće gladovati", dodaje Joksić.
Pojedini stočari u Šumadiji već prave planove, ne samo kako da prebrode zimu, već i proleće. Procenjuju da silaže i senaže neće biti dovoljno do sledeće sezone.
Foto: Biljana Nenković
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka