Pretraživanje tekstova
Najbolji momenat početka siliranja je kada je vlažnost stabljike sa klipom kukuruza 65 - 70 %, vlažnost nedozrelog zrna tada je 35 - 40 %, a to je faza voštane zrelosti.
Na nekim područjima ovih dana počelo se sa spremanjem kukuruzne silaže. Ove godine prinos zrna kukuruza i silaže biće zadovoljavajući zbog pravilnog rasporeda padavina sa dovoljnim količinama u maju, junu, julu i avgustu.
Najbolji momenat početka siliranja je kada je vlažnost stabljike sa klipom kukuruza 65 - 70 %,vlažnost nedozrelog zrna tada je 35 - 40 %, a to je faza voštane zrelosti. Kvalitet silaže zavisi od udela zrna u silažnoj masi i on se kreće oko 40%, tada je silaža dobrog kvaliteta.
Optimalna visina reza biljke kukuruza je 20 - 25 centimetara, a dužina silirane mase je od 9 - 12 milimetara.
Za mlađe kategorije goveda u tovu moguće je povećati visinu reza biljaka na 40 centimetara. Time se dobija na kvalitetu mase sa povećanim udelom klipa i zrna, ali se dobiju niži prinosi po jedinici proizvodnje. Pri visini reza biljke od 15cm povećava se rizik od štetnih vrenja, a tim u silos dospevaju uzročnici kvarenja silaže, ali se dobije više mase po jedinici proizvodnje.
Danas se najčešće koriste biološki dodaci - inokulanti, koji sadrže bakterije mlečne kiseline i druge dodatke.
Prednost inokulanata:
Silaža spremljena bez inokulanata koristi se nakon završetka vrenja a to je 42 - 45 dana dok silaža spremljena sa inokulantima brže završava vrenje za 10 do 15 dana.
Za spremanje silaže koriste se hibridi FAO grupe 500 -700 jer imaju veću masu i klip, a time se dobije više silaže po hektaru. Silaža dobrog kvaliteta mora biti dobro ugažena. Po završetku fermentacije, pre ishrane stoke, u silosu treba odrediti kvalitet silaže:
Autor: Nenad Erceg, Savjetodavna Srpske
Izvori
Tagovi
Siliranje kukuruza Vlažnost stabiljike Udeo zrna Visina reza Inokulanti Vrenje Kvarenje
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Pre sedam godina u mačvanskom selu Bogatić bilo je tek nekoliko romanovskih ovaca, a danas farma broji više od stotinu odraslih grla. Jagnjad se prodaje unapred, a većinu poslova vlasnici obavljaju sami – od ishrane i jagnjenja, do vakcinac... Više [+]
Pre sedam godina u mačvanskom selu Bogatić bilo je tek nekoliko romanovskih ovaca, a danas farma broji više od stotinu odraslih grla. Jagnjad se prodaje unapred, a većinu poslova vlasnici obavljaju sami – od ishrane i jagnjenja, do vakcinacije i prodaje. Romanovska rasa traži više pažnje, jer jedna ovca može da ojagnji i do šest jaganjaca, pa je pomoć nužna. Iako nema poljoprivredno obrazovanje, vlasnica farme Silvija Maletić znanje je stekla učenjem od veterinara i praktičara, pa danas samostalno vodi gazdinstvo. Stado je umatičeno, subvencije se ulažu u hranu, a sva ženska jagnjad za priplod već su rezervisana do sredine 2026. U planu je i izgradnja novog objekta kako bi se farma proširila. #romanovskaovca
Foto: Pexels