Pretraživanje tekstova
Većina farmera je smanjila broj grla, a najviše zabrinjava pad broja suprasnih krmača.
Danska je vodeća zemlja kada je u pitanju proizvodnja svinja, ali je ovaj sektor pogođen velikom krizom. Kako navodi LandbrugsAvisen broj svinja u danskim štalama značajno je manji u odnosu na prošlu godinu. Statistički podaci iz jula pokazuju da je skoro milion manje grla.
Zabeležen je pad populacije svinja od 7,5 odsto, što znači da je ukupan broj sada 12,2 miliona.
Zabrinjavajuće je što je broj krmača pao za 7,9 odsto i sada ih je 968.000. Najveći pad je zabeležen kada je u pitanju broj suprasnih krmača, koji je manji za 8,7 odsto i iznosi 548.000 jedinki.
Statistička pokazuje da je to rezultat loše ekonomske situacije. Veliki broj proizvođača je smanjio broj grla na farmama, dok su drugi delimično ili potpuno prestali sa proizvodnjom.
Prema podacima iz 2021. godine broj farmi svinja sa punim radnim vremenom je manji, a poslovni rezultat je pao sa oko 350.000 evra u 2020. na nešto više od 107.000 evra u 2021. godini.
Glavni uzrok ovakvom stanju je pad prodajnih cena prasadi i tovljenika.
Posetimo, u prvom kvartalu 2022. godine drastično je smanjen uvoz svinjetine u Kinu i to za trećinu u odnosu na prošlu godinu, objavio je Agrarheute. Tada su iz carinske uprave pojasnili kako se takav razvoj situacije može pripisati rastućem stepenu samoodrživosti i manjoj potražnji na domaćem tržištu, jer je stanovništvo moralo da poštuje stroge mere protiv pandemije Covid-19. Uvoz mesa i nusproizvoda je od januara do marta 2021. godine pao za 958.000 tona, na 1,67 miliona tona, što je silazni trend od 36,5 odsto.
Rekord u padu proizvodnje zabeležen je i u nemačkom svinjarstvu. Tamošnji Federalni zavod za statistiku je objavio kako je evidentiran pad za oko 10 odsto u prvom kvartalu u odnosu na 2021. godinu. Manje je oko 1,34 miliona tovljenika nego prošle godine. Osim pada broja svinja i tovljenika Nemačka je zabeležila i manji ukupan broj zaklanih životinja.
Tagovi
Danske svinje Suprasne krmače Uvoz svinjetine
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje