Pretraživanje tekstova
Pri temperaturama iznad 28°C dolazi do smanjenja proizvodnje mleka i reproduktivnog poremećaja kod krava. Zato ih treba rashlađivati, davati im dosta vode i hraniti ih noću.
U selu Svetozar Miletić, kod Sombora, na farmi Poljoprivrednog preduzeća "Klas" dnevno se proizvede oko 4,5 hiljade litara mleka. Međutim, ovih dana je, kako prenosi RTV, mleka sve manje, a to je direktna posledica velikih vrućina koje su pogodile Srbiju.
Upravnica te farme Zorica Nikšić objašnjava da je proizvodnja mleka pala za 10%. Krave uzimaju manje hrane, pa samim tim nema ni proizvodnje mleka. Period sa temperaturama preko 35°C prouzrokovao je smanjenje proizvodnje za 200-300 litara mleka dnevno. Ona dodaje da temperature preko 30°C jednostavno desetkuju proizvodnju jer krave traže samo vodu da se kvase i bezvoljno leže u štali. Nikšićeva naglašava da je veoma važno rashlađivati objekte u kojima se nalaze krave da bi se bar donekle snizila temperatura.
Savetodavac u PSS "Sombor" Zvonko Džeba napominje da sada samo možemo da ublažimo trenutno stanje jer pri temperaturama iznad 28°C dolazi do smanjenja proizvodnje mleka i reproduktivnog poremećaja. On preporučuje stočarima da je najbolje da krave hrane noću, češće, ali po malo.
Džeba ističe da je optimalna temperatura za krave je između 5°C i 21°C. Prema njegovim rečima sve temperature van tog opsega utiču na proizvodnju mleka, ali i na reprodukciju. Kako kaže najteže posledice visokih temperatura koje mogu da pretrpe životinje su temperaturni šokovi i srčani udari.
Zvono Džeba naglašava da je najbolje da farmeri koji imaju mogućnost takve mogućnosti slobodno puste svoje krave na otvoreno. Dobro bi bilo da postoji neka nadstrešnica kako bi se krave mogle skloniti u hlad kad je sunce najjače. On zaključuje da kravama stalno treba na raspolaganju treba da bude voda jer ove životinje dnevno popiju 50-60 litara vode, a u vrelim letnjim danima čak 100 litara.
Foto: Heifer International / Flickr
Izvori
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.