Pretraživanje tekstova
Bugarski: "Napredak smo uspeli da napravimo u Upravi za zemljište, Upravi za agrarna plaćanja i u Upravi za veterinu".
Pre četiri meseca tokom intervjua na njenoj farmi u Kuli, predsednica Centralne asocijacije poljoprivrednika Vojvodine Sanja Bugarski nam je ultimativno rekla „Ili ćemo stvari početi da popravljamo ili ja više neću biti savetnica ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića“. Oročila je tu svoju odluku do Nove godine. Nova je prošla, a Sanja je u ministarstvu, iz čega može da se zaključi da stvari za farmere koji se bave mlečnim govedarstvom - idu na bolje. U susret sutrašnjem skupu na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu nazvanom "Dan proizvođača mleka" bolji povod za razgovor nismo mogli da dobijemo.
Kako ste zadovoljni svojim učinkom na mestu savetnika ministra?
Upravo to će biti prezentovano u drugom delu savetovanja. Dakle, šta smo učinili u protekla tri i po meseca. Mislim da se prvi put dešava da je neko ko je na čelu asocijacije i savetnik ministra. Ministar ima ogromno razumevanje za naše probleme. U proteklih par meseci radila sam na tome da sve ono što nam otežava proizvodnju relaksiramo, da javašluk administracije svedemo na najmanju moguću meru. Napredak smo uspeli da napravimo u Upravi za zemljište, Upravi za agrarna plaćanja i u Upravi za veterinu. Verujem da će farmeri biti zadovoljni učinjenim s obzirom na činjenicu da godinama u tim upravama nije rađeno prema potrebama farmera. Olakšice su kako administrativne tako i vremenske. Mislim da će farmerima ovaj skup biti od velike koristi.
Prelevmani su ukinuti, kakvo je stanje na tržištu mleka?
Za sada nema značajnijih poremećaja na tržištu. Znamo da prerađivači nemaju dovoljno mleka za preradu, ali i ne nameravaju da podignu otkupnu cenu sirovine. Oni ne shvataju da ako cena bude povoljnija i mi ćemo povećati proizvodnju. Cena u Evropi je počela da raste u septembru. Na nas će se to odraziti tek u drugom kvartalu ove godine.
Ono što zabrinjava je podatak koji smo dobili pre nekoliko dana da je u najbližem okruženju, u Hrvatskoj, za dve godine zatvoreno 2.000 farmi, iako su ispunile sve standarde. Farme se zatvaraju i u Austriji, Nemačkoj i Holandiji. Mi sada sa maksimalnom cenom od 36 dinara (bez premije od sedam dinara) jedva preživljavamo. Manji farmeri dobijaju skromnih 25-26 dinara i oni su u natežoj situaciji.
Foto: Đorđe Simović
Tagovi
Sanja Bugarski Mleko Mlekari Farmeri Uprave
Autor
Više [+]
Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.