Preživljavanje i obolevanje teladi određuje količina i vreme davanja kolostruma. Deluje trostruko u prvim satima života i to kao hranivo, bioaktivna materija i 'imunološka bomba'.
Nakon telenja, za telad odmah nastupa kritični period, u kojem je potrebno nekoliko osnovnih elemenata osigurati kako ne bi došlo do obolevanja ili uginuća. Najveća pretnja je mogućnost pojave infekcije jer njihov aktivni imunitet u prvim satima života je minimalan. Od potrebnih antitela, oni imaju samo 10 odsto i skoro da su i bez odbrambenog mehanizma. Telad nemaju razvijen imunološki sistem, koji se tek postepeno razvija do pete sedmice starosti.
Bez reagovanja farmera i osiguravanja optimalnih uslova u prva 24 sata života nema kasnije ni rentabilne proizvodnje. Briga o podmlatku određuje krave u proizvodnji, odnosno ulaganje u osiguranje odgovarajuće sredine za podmladak, kasnije se vraća kroz isplatu u proizvodnji mleka. Za dobro zdravlje, pravilan odgoj i rentabilnu proizvodnju u prva 24 sata života teletu je potrebno osigurati čist, suv prostor za smeštaj i prvu hranu - kolostrum.
Prostor za telenje i onaj nakon partusa za smeštaj teladi predstavlja prvi rizični faktor. Okruženje u kojem se nalazi feces u kombinaciji sa steljom, slamom, urinom, prljavi podovi i zidovi potencijalno su rizični faktori da tele bez odbrambenog imunološkog sistema dobije infekciju koja može u najgorem slučaju da izazove i smrt. Dok je krava pre telenja još uvek u fazi zasušenja nekoliko dana pre telenja, potrebno je osigurati, po mogućnosti izdvojen čist, suv prostor sa slamom, zaštićen od provetravanja i promaje.
Najbolje bi bilo odmah tele prebaciti u boks sa suvom slamom dubokom oko 30 cm. U idealnim uslovima, ako to prostor dozvoljava, optimalno je ograditi tzv. prostor za telenje do 10 m2 sa suvom čistom steljom/slamom. Tokom odgoja i u narednim danima prostor je potrebno održavati čistim i suvim, sprečiti svaku mogućnost pojave vlage. To se može proveriti jednostavno, potrebno je da farmer klekne jednim kolenom na pod stelje/slame i težinom tela se osloni na to koleno kako bi proverio pojavu vlage, u slučaju da je ima, potrebno je 'nabaciti' novi sloj slame.
Nema alternative u prva 24 sata života teladi za prvu hranu koju treba da dobije, a to je prvo pomuženo mleko nakon telenja - kolostrum. Preživljavanje i obolevanje teladi određuje količina i vreme davanja kolostruma. Deluje trostruko u prvim satima života i to kao hranivo, bioaktivna materija i 'imunološka bomba'. Sadrži potrebna antitela i imunoglobuline koji prepoznaju i razaraju mikrobe koji ulaze u krvotok, štiti membrane organa (creva, pluća i dr.) protiv infekcije i predstavlja pasivni imunitet, koji štiti tele dok samo ne razvije svoj sopstveni odbrambeni imunološki sistem. Pravilo je kada je reč o količini kolostruma, da se odmah nakon telenja 15-ak minuta kasnije počne sa davanjem i to do četiri litre u prva dva sata i još po dva litra u narednih 12 sati života teleta ili četiri litra odjednom.
Tablica 1: Period napajanja teleta kolostrumom
Vreme prvog napajanja teleta kolostrumom nakon telenja |
% pojave uginuća |
% sadržaj imunoglobulina u kolostrumu |
do 2 sata nakon telenja |
3% |
20% |
2 - 6 sati nakon telenja |
5,2% |
18% |
7 - 12 sati nakon telenja |
10% |
12% |
13 - 24 sata nakon telenja |
13,2% |
9% |
25 - 48 sati nakon telenja |
20% |
3% |
Jedan od prvih 'šokova' koje telad preživljavaju je promena temperature. Njeno regulisanje i podešavanje one optimalne u porodilištu (boks za teljenje) je izuzetno važno, kako bi se što više ublažio stres nakon velike temperaturne promene. U majčinoj maternici pre telenja temperatura je u proseku 38-39 °C, tako da je potrebno osigurati onu optimalnu, bez velikih oscilacija. Često se dešava da telad nakon telenja dolaze na temperature niže i do 25°C što može biti pogubno za njih. Radi preventive odmah nakon što se oteli dok je još uz majku koja ga oliže, poželjno je čistom i suvom krpom (peškirom) prosušiti tele i sprečiti bilo kakvu pojavu promaje u prostoru gde se ono nalazi.
Tagovi
Autor