Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Olakšice u poljoprivredi
  • 19.06.2019. 15:30

Stočarima od jeseni pravo na preči zakup zemljišta

Izmenama zakona stočari u Srbiji bi od jeseni trebalo da ostvare pravo prečeg zakupa poljoprivrednog zemljišta. Do ovih izmena zakona došlo je zbog toga što stočari u Srbiji nemaju dovoljno zemljišta i zbog loše situacije u stočarstvu. Analitičari tvrde da je Srbija po pitanju ove oblasti u rangu sa slabije razvijenim zemljama u Africi.

Foto: Bigstockphoto/elvisvaughn
  • 530
  • 56
  • 0

Ovim izmenama zakona stočari će dobiti povoljniji status kada je u pitanju prednost u zakupu zemljišta u odnosu na druge poljoprivrednike. To podrazumeva da će oni moći da pre drugih poljoprivrednika zakupe zemljište na duži vremenski period. Taj period odnosi se na zakup zemljišta u trajanju od osam do deset godina.

Do ovih izmena zakona došlo je zbog toga što stočari u Srbiji nemaju dovoljno zemljišta i zbog, kako se navodi, loše situacije u ovoj oblasti.

Stručnjaci: Stočarstvo u Srbiji nije na visokom nivou

Agrarni analitičar Branislav Gulan rekao je da ta situacija nije na zavidnom nivou. Prema njegovim rečima, Srbija je po pitanju ove oblasti u rangu sa slabije razvijenim zemljama u Africi.

“U poljoprivrednom BDP-u stočarstvo učestvuje sa 38 odsto, što je na nivou slabije razvijenih afričkih zemalja. Malo je takvih kao što smo mi. Stočarstvo nam je kao što je bilo 1910, po broju svinja smo 1862. bili ispred SAD, pre dve decenije imali smo 5,5 miliona svinja, a sada ih imamo svega 2,7 miliona”, navodi Gulan.

U Srbiji se godišnje proizvede 400 hiljada tona mesa

Objašnjava da bi trebalo da imamo bar jednu svinju po glavi stanovnika. Međutim, ističe, nismo ni blizu toga. Kaže da se u toku jedne godine u Srbiji proizvede 400 hiljada tona mesa od čega u proizvodnji prednjači svinjsko, dok se junećeg proizvede samo 76 hiljada tona.

“Trošimo svega tri do četiri kilograma junećeg mesa po stanovniku godišnje, svinjskog 17 kilograma. Nemamo ni za nas, a kamoli za izvoz. Prošle godine uvezli smo mesa u vrednosti od 650.000 živih svinja. Samo za uvoz svinjskog mesa u 2018. je potrošen 71 milion dolara. S druge strane, pre 20 godina od izvoza mesa imali prihod od 762 miliona dolara”, naglašava ovaj stručnjak.

Ova mera uticaće dobro na razvoj stočarstva

Ocenjuje da će ova izmena zakona i ostvarivanje prava prečeg zakupa zemljišta dobro uticati na stočarstvo jer je, navodi, veoma bitno to što će svako ko ima stoku imati pravo da zakupi zemljište u državnoj svojini. Ističe da stočari, ukoliko nemaju svoju zemlju, ne mogu ni da opstanu.

Stočari ranije zloupotrebljavali pravo prečeg zakupa zemljišta

U Nacionalnoj asocijaciji poljoprivrednika Srbije kažu za Danas da bi bilo bolje dati veće subvencije stočarima, a ne uvoditi ovakve mere. Predsednik te asocijacije Jovica Jakšić objašnjava da se u prethodnim godinama dešavalo da jedan deo stočara koji uzima u zakup državno zemljište to ne obrađuje nego daje drugim poljoprivrednicima u zakup.

“Na taj način se ne oporavlja stočni fond, što je nama neophodno. Svake godine se ispostavi da oni koji imaju pravo prečeg zakupa tu zemlju dalje daju u zakup. Čast onima koji zaista obrađuju zemlju. Ali pokazalo se da država ranijih godina nije uspela da nađe rešenje za ove mahinacije i zbog toga ova mera nije dobra”, navodi Jakšić.

Sada moguće dobiti podsticaje u vrednosti od tri miliona dinara

Najviši ukupni iznos podsticaja koji neko može da ostvari tokom jedne godine ne može da bude veći od tri miliona dinara, navodi ovaj list. Maksimalni iznosi podsticaja za nabavku junice je 140.000 dinara, za nabavku koze i ovce 20.000 dinara, za nazimicu 18.000 dinara, za nabavku suprasne nazimice i nerasta 24.000 dinara.


Tagovi

Stočarstvo Zakup zemljišta Branislav Gulan Jovica Jakšić


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.