Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mikotoksini
  • 17.03.2023. 16:30

Strategije u suzbijanju mikotoksina - od polja do farme

Svaka metoda i pristup ublažavanju štetnih efekata mikotoksina mora prevenirati, uništiti, ukloniti ili detoksificirati mikotoksine u kontaminiranoj hrani i pri tome biti neškodljiva, pojašnjava doktor veterinarske medicine Dejan Perić.

Foto: Depositphotos/budabar
  • 244
  • 68
  • 0

Čak i sprovođenjem agrotehničkih mera preveniraju se mikotoksini, naglasio je asistent na Veterinarskom fakultetu u Beogradu Dejan Perić.

Kao jedan od primarnih negativnih efekata mikotoksina izdvaja pad imuniteta. U literaturi se navodi i kancerogeno delovanje, ali kod kratkoživućih životinja proizvođače to i ne zanima mnogo.

"Prvenstveno je to konzumacija hrane koja može biti narušena delovanjem mikotoksina i prateći efekti koji utiču na prirast", napomenuo je.

Svaka metoda i/ili pristup ublažavanju štetnih efekata mikotoksina mora prevenirati, uništiti, ukloniti ili detoksificirati mikotoksine u kontaminiranoj hrani i pri tome biti neškodljiva.

"U taj lanac nisu uključeni samo agronomi, farmeri i veterinari nego svi koji imaju kontakta s njima", pojasnio je.

U skladištu što pre reagovati

Za stvaranje mikotoksina plesnima treba vlaga, a problem je što takve uslove ne možemo ograničiti.

"Oni su prisutni u žitaricama gde dolazi do stvaranja njihovih metabolita", upozorio je.

Međutim, napominje da se prevencija može dogoditi već u polju, ali poljoprivrednici ne mogu uticati na neke nepovoljne uslove kao što su česte padavine, temperature neuobičajene za sezonu ili mehanička oštećenja biljaka.

Plesan na kukuruzu (Foto: Depositphotos/Aspergilus)

"Pri izboru semena takođe treba obratiti pažnju na tolerantne sorte prema mikotoksinima", ističe Perić ponovivši da agrotehničke mere povoljno deluju na njihovu manju pojavu. Tu su još insekticidi i fungicid kako bi se smanjilo oštećenje biljaka.

"Kod prevencije u skladištu treba odmah reagovati", ističe on rekavši pogotovo ako su žitarice sumnjivog porekla ili su proizvedene u godini koja ima potencijalne uslove za njihovo stvaranje. A takva je u poslednje vreme skoro svaka.

"Dakle, vreme između skladištenja i potencijalne primene odabranih tretmana treba biti što kraće s obzirom na vrlo kratko vreme potrebno za sintezu mikotoksina što je nekada između dva do tri dana", upozorava.

Plesni kiseline mogu okrenuti u svoju korist

U fizičkim metodama sve se svodi na vlažnost.

"U razgovoru sa starijim kolegama saznajemo da se u bivšoj državi nijedna žitarica nije mogla zaprimati ako ima iznad 13 odsto vlage", dodaje rekavši da se s vremenom ta granica pomerala što je dovelo do problema.

Od hemijskih metoda je to primena propionske i sorbinske kiselina.

"Tu treba biti oprezan jer ih neke plesni mogu upotrebiti za svoj vlastiti metabolizam", upozorava dodavši da njihova upotreba kvari ukus žitarica što može biti problem pri konzumaciji na farmi.

Većina mikotoksina je relativno termostabilna tako da temperaturni režimi koji se uobičajeno koriste u industriji hrane samo delimično dovode do njihovog razaranja.

"Na primer, aflatoksin može preživeti na temperaturi od - 250°C", navodi naš sagovornik rekavši da stoga termički tretmani nisu baš delotvorni.

"Rastom temperature i pokušajima da toplotom ograničimo mikotoksine možemo uništiti proteine", pojasnio je istaknuvši da su oni bitni za obrok životinja.

Adsorbensi su poslednja strategija

U nutritivnom pristupu ublažavanja njihovih učinaka važna je korekcija recepture.

"Oni pored toga što ostvaruju delovanje u organizmu životinja nešto rade i u smešama", dodaje Perić. Kaže ako imamo smesu opterećenu njima možemo povećati jedan do dva odsto udeo proteina, takođe i vlakna kao i fenolne materije, aspartam, hlorofilin i eterična ulja.

"Toksične efekte inhibira selen. Tu su još i vitamini E, C, A te sintetski antioksidansi", pojašnjava ovaj stručnjak.

Put aflatoksina od njive do sira: Da li smo ugroženi - šta će pokazati analize?

Prema njegovim rečima, poslednja strategija su adsorbensi odnosno materije koje se ne resorbiraju iz creva, a imaju sposobnost fizičkog vezivanja određenih hemijskih tvari čime sprečavaju njihovu resorpciju.

"Prva generacija adsorbenata je bila dobro rešenje u tom trenutku jer je to bilo novo i ljudi se nisu bavili prevencijama, ali sama efikasnost je bila ograničena", pojasnio je. Kasnije su se, zaključuje, dodavale organske i biološke komponente kojima se došlo do povećanja adsorbenske površine i danas su ta sredstva visoko efikasna.


Tagovi

Mikotoksini Strategije Suzbijanje Prevencija Dejan Perić Farma


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Cvetaju nego šta, i u februaru!

Slikala u blizini Tršića Sofija Knežević