U prehrani preživara, kao što su krave, ovce i koze, može se koristiti punomasno sojino zrno bez ikakve prethodne obrade. Međutim, u ishrani mlečnih krava s takvim zrnom moramo biti oprezni.
Soja je vredno proteinsko krmivo, a po sadržaju belančevina, vitamina i aminokiselina je nezamenljiva. Jedno zrno u proseku sadrži 38% belančevina, 20% ulja, te više od 30% različitih ugljenih hidrata, vitamina i minerala.
“Ipak, u sirovom obliku soja sadrži i štetne materije ureazu i tripsin. Njihovo prisustvo zaustavlja aktivnost enzima koji su važni za probavu preživara. Da bismo je koristili kao stočnu hranu, soju je potrebno termički obraditi tostiranjem, ekstrudiranjem ili kuvanjem. U procesu ekstrudiranja, zrno soje se usitnjava i zagreva do temperature od 120 do 135 °C, najviše pola sata, u zavisnosti od tehnologije prženja. U procesu tostiranja visokim temperaturama - prženjem, poništavaju se nepovoljna dejstva ureaze i tripsina. Tek tako prerađena soja pogodna je za ishranu nepreživara odnosno svinja i živine“ ističe agronomski stručnjak, Iva Majhen Vlašiček.
Za preživare kao što su krave, ovce i koze, u prehrani može da se koristi i neprerađeno zrno soje. Ogledi su dokazali da količina od 2 kg na dan u obroku krava, ne izaziva nikakve probavne smetnje.
“Međutim, u obrok pri tome ne sme biti dodata urea. Ukoliko se čuva duže vreme, mleveno zrno soje može da užegne, pa ga takvog ne treba čuvati duže od 4 - 5 dana. Soja se može koristiti i za zelenu krmu ili silažu u smeši sa kukuruzom. U silaži sa kukuruzom ona podiže sadržaj proteina i njihovih aminokiselina u siliranoj masi. Ipak u prehrani stoke, najčešće se koristi u obliku sojine sačme ili pogače, koje su nusproizvodi prehrambene industrije. Sadržaj proteina u njima je oko 40% , a tako prerađena ne izaziva probleme u ishrani stoke, pa je i najprihvatljivija za sastavljanje obroka“ pojašnjava Majhen Vlašiček.
Soja kao kultura ima pozitivan uticaj na fizička, hemijska i biološka svojstva zemljišta. Na korenu soje, u zemljištu povoljne pH vrednosti, formiraju se kvržice u kojima se nalaze bakterije koje vezuju azot iz vazduha. U gustom sklopu, ako je namenjena proizvodnji zelene mase, povoljno deluje na suzbijanje korova. Soja je, takođe, odlična pretkultura za sve ratarske kulture, izuzev mahunarki.
Foto: depositphotos.com/robert_g
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka