Praćenje i mere biološke sigurnosti ostaju ključni za kontrolu širenja ptičjeg gripa.
Slučajevi ptičjeg gripa su u padu, stoji u izveštaju Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i referentne laboratorije EU (EURL) za razdoblje od 16. marta do 14. juna 2024. godine.
Detekcije virusa visoko patogene ptičjeg gripa (HPAI) na najnižem su nivou od 2019. godine kod živine i kod divljih ptica od 2020. godine.
Pišu kako je širenje HPAI kod živine bilo koncentrisano u jugoistočnoj Evropi, odnosno u Mađarskoj osam slučajeva A(H5N1), u Bugarskoj sedam slučajeva A(H5Nx), što je znatno manje u poređenju sa 173 slučaja tokom prethodne godine.
U istom razdoblju, kod divljih ptica, ukupno je prijavljeno 27 slučajeva. U Nemačkoj je otkriveno 13, u Poljskoj tri, kao i dva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Po jedan u Bugarskoj, Danskoj, Francuskoj, Letoniji, Moldaviji, Norveškoj, Rumuniji, Sloveniji i Španiji. Ukupan broj detekcija HPAI virusa kod divljih ptica bio je oko 16 puta manji nego u prethodnom izveštajnom razdoblju.
Izbijanje ove bolesti među živinom uglavnom je rezultat indirektnog kontakta sa divljim pticama. Očekuje se da će broj detekcija kod divljih ostati nizak do jesenje migracije.
U EU i Evropskom ekonomskom prostoru (EEA) nije zabeležen nijedan slučaj ove bolesti kod ljudi, uprkos prisutnosti virusa među divljim pticama, živinom i sisarima.
Međutim, izvan našeg kontinenta su evidentirani pojedinačni slučajevi zaraze ljudi, uključujući nekoliko različitih podtipova. Prema izveštaju, ukupno je otkriveno 14 - u Vijetnamu, Australiji, SAD-u, Kini i Indiji. U Meksiku je potvrđen prvi ljudski, a ujedno i smrtni, slučaj zaraze A(H5N2) podtipom.
Prema najnovijim informacijama koje prenosi Reuters, FAO je prijavio 13 novih infekcija ljudi u Kambodži od kraja 2023., sa dodatnim slučajevima u Kini i Vijetnamu.
Zato je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) zatražila hitan odgovor na, kako je nazivaju, alarmantnu situaciju na području Azije i Pacifika.
"Od kraja 2023. primetili smo porast broja slučajeva kod ljudi i širenje virusa na nove životinjske vrste", rekao je Kačen Vongsathapornchai, regionalni rukovodilac FAO Hitnog centra za prekogranične bolesti životinja. Ranije ove godine, ističu, u Kini je zabeležena prva smrt od retkog soja H3N8. U maju, Australija je prijavila slučaj H5N1 kod ljudi, dok se borila sa tri epidemiološka žarišta.
Agencija je pozvala zemlje članice na implementaciju sveobuhvatnih sistema nadzora, uključujući potpuno sekvenciranje genoma, kako bi se pratilo širenje i razvoj virusa. Kontinuirano praćenje i mere biološke sigurnosti ostaju ključni za kontrolu njegovog širenja.
Kada je reč o prenosu na sisare, u Evropi su u manjim brojevima pogođeni mesojedi poput mačaka, vidri i lisica.
Izvan Evrope, u Severnoj Americi, virus je pronađen kod mačaka, goveda i miševa, uglavnom genotipom A(H5N1) B3.13. Taj soj proširio se među farmama mlečnih krava, verojatno kroz opremu za mužu, kretanjem goveda, ljudi, vozila i opreme.
Također, potvrđeni su prvi slučajevi HPAI virusa kod alpaka u SAD-u i kod morževa u Norveškoj.
Tagovi
Autor