Pretraživanje tekstova
Prema podacima Eurostata čini se da na količinu proizvedene svinjetine nije uticao virus korona, dok je kod govedine zabeležen blagi pad.
Procenjuje se da je u martu 2020. godine u klanicama Evropske unije proizvedeno 2,0 miliona tona svinjskog mesa (u trupovima) i 0,6 miliona tona goveđeg.
To je 3,3 odsto više svinjskog mesa nego u matu prošle godine, dok se kod govedine beleži mali pad od 0,4 odsto. Prema podacima Eurostata ove brojke sugerišu da na proizvodnju tog mesa u Evropskoj uniji nisu odmah uticale mere suzbijanja pandemije COVID-19, koje su počele da se primenjuju tokom trećeg meseca.
Kada je reč o uzgoju goveda, zaklano je manje teladi, za 4,3 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pad se beleži i kod uzgoja krava (-5,7 odsto), a bikova i volova rast od 4,5 odsto. Kada je reč o zaklanoj teladi i junadi, nivo proizvodnje u martu 2020. bio je blizu onom u martu 2018. godine. Trebalo bi napomenuti da telad i krave potiču sa mlečnih farmi dok se junad uzgajaju samo za meso.
Navedeni podaci Evropske unije odražavaju razvoj u svakoj od država članica. Proizvodnja svinjetine u martu ove godine bila je veća u odnosu na prošlogodišnju u nekoliko ključnih država članica. Među njima su Španija (+ 12,7 odsto), Holandija (+ 6,1 odsto), Nemačka (+ 3,9 odsto), Francuska (+ 1,4 odsto) i Poljska (+ 1,3 odsto).
Prerada mesnih proizvoda najisplativija zaokruženom proizvodnjom
Ukupni pad količine govedine na nivou Evropske unije u razdoblju od marta 2020. do marta 2019. prouzrokovan je padom u Italiji (-41,5 odsto), Poljskoj (-10,7 odsto) i Nemačkoj (-6,5 odsto), što je više od proizvodnje država u kojima je ta proizvodnja u porastu poput Francuske (+ 1,1 odsto) i Holandije (+ 19,8 odsto). Ukupni pad količine teletine na nivou Evropske unije uglavnom se temelji na padu u Italiji (-10,9 odsto), Holandiji (-8,0 odsto), Belgiji (-7,3 odsto) i Francuskoj (-5,5 odsto).
Tagovi
Proizvodnja mesa Svinjetina Govedina Evropska unija
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 3 dana
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje