Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Svinjarstvo u Srednjem Banatu
  • 17.08.2016. 16:00

U objektima za tov umesto svinja promaja

U vreme razvijene mesne industrije, u srednjem Banatu, na godišnjem nivou bilo je 300.000-350.000 svinja. Danas se farme u privatnom sektoru mogu nabrojati na prste jedne ruke. Nakon teške, ekonomske, 2015. godine, odgajivačima svinja je konačno malo "svanulo". Kilogram žive mere prodaju po ceni 180-200 dinara. Stručnjaci kažu da će ona, ali i cene mesa u mesarama ostati na ovom nivou još najmanje 2 meseca.

  • 3.121
  • 756
  • 0

Svinjsko meso se u Srbiji tradicionalno najviše troši. Na godišnjem nivou to iznosi preko 40 kilograma u prosečnom domaćinstvu. Cena živih svinja i svinjskog mesa dostigla je svoj maksimum u poslednjih 5 godina. Do stabilizacije tržišta moglo bi doći intervencijom iz robnih rezervi za oko 20.000 komada svinja, kažu u Udruženju za poljoprivredu PKS.

U svinjarstvu se novac teško zarađuje

Pre dve i po decenije na teritoriji srednjeg Banata bilo je 11 farmi svinja, srednjih i velikih kapaciteta. Jedna od njih je privatizovana i ne radi punim kapacitetom, jednu je preuzeo PKB, a ostale više ne postoje. I kroz farme u individualnom sektoru uglavnom duva promaja, a retki su i odgajivači koji imaju nekoliko krmača i skroman broj tovljenika.

Rajka Kandić, iz Lukićeva, odlučila je da nakon 4 godine na farmi, kapaciteta 500 tovljenika, obnovi proizvodnju. Na taj potez se odlučila jer, kako kaže, poseduje sopstvenu farmu i celog života se bavi ovim poslom, a drugi i lakši nema.

Rajka Kandić - vlasnica farme svinja

"Ja nemam problem sa radom, ma koliko on bio težak. Osnovni problem je isplativost proizvodnje. Danas je vrlo teško opstati kao proizvođač svinja. Ako gledamo današnju cenu, ovaj posao je isplativ. Prethodnih godina to nije bilo tako. Cena jeste veća, ali sadašnji tovljenici jedu kukuruz po ceni od 20 dinara/kg. Zaradu vidim u državnim davanjima od 1.000 dinara po grlu. Tovljenike prodajem klanici jer sam u sistemu PDV-a. Mada često i klanice ne kupuju svinje direktno od proizvođača već preko nakupaca koji u cenu uračunavaju i PDV i tako pljačkaju seljake", kaže Rajka Kandić.

Ona je napomenula da rokovi plaćanja za otkupljena grla zavise od tražnje na tržištu. Prema njenim rečima uglavnom se na isplatu čeka i do mesec dana što utiče na obnavljanje proizvodnje jer, kako tvrdi, nigde ne možeš da nabaviš hranu na odloženo plaćanje. Rajka smatra da će se cena tovljenika zadržati do novog kukuruza jer je to godinama ustaljena praksa.

Glavnu reč treba da ima država

"Država treba da napravi takve uslove da izvozimo finalne proizvode, da uveže klanice i proizvođače na direktnu saradnju da bi se zajednički borili za očuvanje proizvodnje. Mi imamo veliki broj malih klanica koje od nas otkupljuju tovljenike. Veliki klaničari uopšte nisu zainteresovani za našu proizvodnju, oni se bave uvozom ili živih svinja ili duboko zamrznutog mesa. Zbog takve klime je jako teško opstati kao odgajivač svinja", žali se Kandićeva.

Ona je, takođe, uputila apel ministarstvu poljoprivrede da isplati subvencije svinjarima jer, po njenim rečima, za ovu godinu niko nije dobio podsticaje i sve ide veoma sporo.

Razvijeno svinjarstvo podrazumeva i određene paritete

U ovoj proizvodnji uvek su postojali neki pariteti. Trenutno je najbolji paritet kukuruz - živa mera svinja i to 8 kilograma kukuruza za 1 kilogram žive vage svinja. Cena kukuruza trenutno je oko 20 dinara/kg i odgajivači svinja uglavno se slažu da je otkupna cena 150-160 dinara za kilogram žive mere svinja adekvatna, ali pod uslovom da se pomenuti paritet održi u kontinuitetu duži vremenski period.

Predrag Popov - PSS "Zrenjanin"

„Pariteti su postojali i kada je reč o ceni mesa. Znalo se da je 3 kg žive mere svinja koštalo koliko i kilogram buta u mesari. To znači da bi sada kilogram buta zaista trebao da košta 600 dinara. Krmenadla bi trebala da se svrsta u kategoriju buta, dok vratna krmenadla treba da je u drugoj kategoriji mada je zbog favorizovanja skuplja od karea. Znalo se i da je kilogram masti koštao koliko i kilogram žive mere svinja“, objašnjava Predrag Popov iz PSS Zrenjanin.

Popov procenjuje da ukoliko bi se sve ispoštovalo, kao što je sada slučaj, za godinu dana bismo mogli da zanovimo proizvodnju svinja u meri koja podrazumeva zadovoljenje domaćih potreba. Uslov je da nema uvoza što bi već za dve godine rezultiralo viškom svinjskog mesa koje bi moglo da se plasira i na strano tržište. Nedavno smo bili svedoci da se u mesarama moglo kupiti jeftino svinjsko meso, uveženo u vidu duboko zamrznutih polutki ili živih svinja. Po mišljenju našeg sagovornika to je bila kupovina socijalnog mira i to ubuduće ne treba raditi. Neophodno je okrenuti se domaćoj proizvodnji.

Propadanje zrenjaninskog BEK-a sunovratilo svinjarstvo srednjeg Banata

Pre 25 godina kada je postojala zrenjaninska mesna industrija BEK, čiji je kapacitet prerade bio 200.000 tovljenika i 70.000 junadi na godišnjem nivou, i tov svinja je bio isplativa delatnost.

"Osnovna jedinica u svinjarstvu je krmača. Tada je bila reč o 20.000 krmača, što u privatnom, što u društvenom sektoru. One su mogle da daju 300.000 tovljenika. U proseku to je 15 prasića po krmači, uz dva prašenja godišnje. Postojale su 3 industrijske farme projektovanog kapaciteta 70.000 tovljenika i još 8 manjih farmi koje su imale 100-300 krmača. U svakoj od 5 srednjobanatskih opština postojalo je po nekoliko ekonomija koje su se bavile svinjarskom proizvodnjom. BEK je samo iz uslužnog tova obezbeđivao 100.000 tovljenika. Ova mesna industrija je bila organizator uslužnog tova od nabavljanja prasadi i njihove pripreme u vlastitim odgajivalištima, preko slanja prasadi u privatni sektor", podseća Popov.

Svinje na farmi u Lukićevu

Tada je ova grana stočarstva bila isplativa. Valja znati da agroekonomski pojam "ciklus svinja" koji je nakada postojao na našim prostorima i danas postoji u zapadnoevropskim zemljama. U praksi to znači da do drastičnog pada ili skoka cene živih svinja može da dođe jednom u 3 ili u 5 godina, a to znači da je uglavnom reč o standardnoj ceni. Kod nas nažalost to može da se dogodi 3 puta godišnje, kaže Predrag Popov. To se upravo i dešava, a problem je nastao jer je Evropska unija velike količine svinjetine izvezla u Kinu i mi sada nemamo odakle da uvezemo ovo meso, a nemamo ni razvijenu sopstvenu proizvodnju.

EU planira povećanje proizvodnje svinjskog mesa

Prema prognozi Evropske komisije, do kraja 2025. godine, proizvodnja svinjskog mesa, će se u zemljama članicama Evropske unije polako i neprekidno povećavati. Predviđa se da će rast izvoza svinjskog mesa, ove godine, dostići 7,5% što je više od 2 miliona tona. U narednih 10 godina očekuje se povećanje izvoza iz zemalja Unije od 36% u odnosu na trenutno stanje.

Pretpostavka je da će potrošnja svinjskog mesa u EU rasti u predstojećoj deceniji. Stručnjaci tvrde da bi povećanje moglo da iznosi 1,6% u poređenju sa sadašnjim stanjem. Potrošnja će u starijim zemljama članicama rasti za oko 1,5%, a u novim 1,9%.


Povezana stočna vrsta

Svinjarstvo

Svinjarstvo

Svinjarstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdevanje tržišta svinjskim mesom i drugim proizvodima. U današnje vreme posebna se pažnja posvećuje... Više [+]

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: - | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a dužina njegove vegetacije od nicanja do punog zrenja zavisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uslova... Više [+]

Tagovi

Srednji Banat Objekti za tov svinja Svinjsko Meso Srbiji Cena živih svinja Cena svinjskog mesa Svinjarstvo Farme Kapaciteta Individualni sektor Rajka Kandić Lukićevo Tovljenika Proizvodnju Kukuruz Klanice PDV Proizvođača Nakupaca Rokovi


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin