Pretraživanje tekstova
Dimljena slanina uvek je rasprodata i pre nego što uopšte stigne na tržište, a šunka je između 60 i 90 evra po kilogramu, kaže uzgajivač.
Nemački proizvođač Andrej Babic odlučio je da se upusti u uzgoj nešto malo drugačijeg - dlakave svinje, a u naučnom svetu i među poznavaocima naziva se još i mađarska mangulica.
"Inače sam po struci slikar, ali oduvek sam se želeo da se bavim poljoprivredom. Pre pet godina supruga i ja smo preuzeli napuštenu farmu od mog dede u blizini grada Gisena i prilagodili je za ekstenzivan uzgoj svinja“, prepričava Babic.
Odlučili su se za nešto specifičniju vrstu i ne svima toliko poznatu, a glavni cilj bio je da očuvaju ovu pasminu od izumiranja. Inače ona se već nalazi na popisu ugroženih životinja, a uzgajivač je teško pronašao neke jedinke, piše top agrar.
Mađarska mangulica je srednje velika svinja, srazmerno kratka i široka, što naročito dolazi do izražaja kod veće kondicije grla i u tovu, pa je vrlo otporna na bolesti i ima veliku sposobnost adaptacije na skromne uslove držanja i ishrane. Glava je srednje duga, a profilna linija nosnog dela lobanje malo konkavna. Vrat joj je srednje dug i mišićav kao i leđa koja su blago zaobljena dok su joj sapi spuštene, ali ne previše.
Visina do grebena u proseku 70 cm u krmača, a u nerasta 80 cm. Grudi su oble i duboke. Noge pravilne, obim potkolenice oko 16 cm u potpuno razvijenih grla što ukazuje na dobru tovnost, ali, iako je kostur finiji, kosti su jako teške.
Težina krmača kreće se od 120 do 180 kg, a nerasta 180-200 kg. Međutim, razlike u težini postoje zavisno i od tipa, s time da su beli i crveni tip nešto većeg okvira i težine, dok je dlakavi tip najmanji i odrasle krmače su teške od 100 do 150 kg.
Dok je Mađarska i dalje najveći proizvođač mangulica na svetu, njihova kulinarska popularnost se vrlo brzo proširila i u ostale zemlje Evrope, ali i u Sjedinjene države.
"Iako smo ih do prošle godine imali čak 80, velike štete prouzrokovane sušom koje su nam smanjile rod žitarica za stočnu hranu prisilile su nas da taj broj nažalost prepolovimo", ističe ovaj mađarski uzgajivač i dodaje kako mu i najveće probleme stvara birokratija, a za dobijanje dozvole bilo im je potrebno čak tri godine.
Ali, nimalo ne žale i, kako tvrde supružnici, posao cveta.
"Njihova masnoća se uopšte ne može uporediti sa drugim svinjama, ona je pravi nosač ukusa. Prodajemo sve delove mesa. Dimljena slanina nam je uvek rasprodata i pre nego što uopšte stigne na tržište, a šunka je između 60 i 90 evra po kilogramu", kaže ovaj uzgajivač. Prodaju rade preko telefona jer im je internetska stranica još uvek u izradi.
Priznaje i kako imaju za cilj da prošire imanje.
"Sada ćemo samo raditi i truditi se jer je previše zabavno da odustanemo", zaključuje Babic.
Tagovi
Dlakava svinja Mađarska mangulica Uzgoj Šunka Slanina
Autorka
Više [+]
Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 3 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.