U okviru projekta spovedeno je i istraživanje o načinu postupanja sa animalnim otpadom od strane poljoprivrednika - farmera, gde je utvrđeno da kod uginuća sitne stoke samo 10 odsto farmera poziva veterinara ili zoohigijenu.
U Srbiji se i dalje sa uginulim životinjama ili ostacima od klanja postupa suprotno Zakonu o zaštiti životne sredine, Zakonu o upravljanju otpadom i Zakonu o veterinarstvu, ističe Udruženje mladih poljoprivrednika iz Jagodine u saopštenju dostavljenom redakciji.
Kroz napisani projekat "Animalni otpad i divlje deponije - prošlost ružnih navika!?", rađena je analiza Lokalnog plana upravlljanja otpadom i izveštaja o stanju divljih deponija na teritoriji opštine Rekovac. Problemi koji su uočeni tiču se pre svega institucionalnog okvira - nadležne institucije, organi i komunalna preduzeća nemaju dovoljne kapacitete niti mogućnosti za potpuno sprovođenje zakonskih obaveza.
U prilog tome govori i odgovor komunalnog preduzeća nadležnog za zoohigijenu, da redovno sakupljaju i isporučuju sporedne proizvode životinjskog porekla kafijeriji, dok kafilerija tvrdi da u poslednje tri godine nisu primili otpad ove vrste sa teritorije opštine Rekovac, istražuje Udruženje.
U okviru projekta spovedeno je i istraživanje o načinu postupanja sa animalnim otpadom od strane poljoprivrednika - farmera, gde je rađena analiza načina postupanja u praksi, i utvrđeno da kod uginuća sitne stoke samo 10 odsto farmera poziva veterinara ili zoohigijenu, a da čak 25 odsto njih uginule životinje baci ili zakopa na obližnje đubre gde se odlaže stajnjak sa farme.
"Nakon konsultativnih sastanaka sa odborom za zaštitu životne sredine i ostalim akterima zajednice, pristupiće se kreiranju predloga sa preporukama za uspostavljanje održivog sistema koji bi bio u skladu sa Lokalnim planom upravljanja otpadom koji je takođe potrebno izraditi, s obzirom da je prethodni istekao 2020. godine", naglašava koordinator projekta Oliver Aleksić.
Pirot: Zašto se jedan deo domaćih svinja odvodi u klanicu, a drugi zakopava?
Kako ističu iz ovog udruženja, projektom predlažu izgradnju najmanje 10 međuobjekata za privremeni smeštaj uginulih životinja, na područijima gde se očekuje njihova najveća količina.
Aleksić naglašava i mogućnost uspostavljanja saradnje i na nivou susednih opština Pomoravskog okruga pored zagovaranja izgradnje međuobjekata, a sve u skladu sa Programom za unapređenje upravljanja sporednim proizvodima životinjskog porekla za period 2020. do 2024. godine, koji je donela Vlada Republike Srbije.
Ovaj projekat realizuju Mladi poljoprivrednici Srbije u okviru programa podrške "Snažno zeleno" koji sprovodi Beogradska otvorena škola u partnerstvu sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine, a finansira Evropska unija i kofinansira fondacija Fridrih Ebert.
Tagovi
Autorka