Pretraživanje tekstova
Prilagođavanje novim tehnologijama neophodno je za razvoj stočarstva. Do najvećih promena doći će u živinarskom sektoru, a one će morati da budu sprovedene do početka 2021. godine, zaključila je u razgovoru za Agroklub Mirjana Đukić Stojčić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Zbog propisa i zakona koji su zastupljeni u Evropskoj uniji u Srbiji će stočari morati da se prilagode novim tehnologijama u živinarstvu jer je to, ističe Mirjana Đukić Stojčić profesor Poljoprivrednog fakulteta, jedan od uslova koji se moraju ispuniti u okviru stočarstva ukoliko želimo da budemo u Evropskoj uniji.
"U živinarstvu su se ranije kokoši nosilje uzgajale u klasičnim konvencionalnim kavezima. To su bili mali kavezi u kojima se uzgajalo pet koka nosilja. Međutim, oni su sada zabranjeni u Evropskoj uniji. Od 1. januara 2021. biće zabranjeni i kod nas. Naši proizvođači se već sada polako prilagođavaju i kupuju nove kavezne sisteme," kaže Đukić Stojčić.
Prelazak na nove sisteme uslovljava i kupovinu nove opreme. Reč je o posebnim hranilicama, pojilicama i drugo. Sve ono što nemaju klasični konvencionalni kavezi. "Nećemo više moći da uzgajamo kokoši u konvencionalnim klasičnim kavezima u kojima se još uvek uzgaja sigurno 60 odsto kokošaka”, naglašava Đukić Stojčić.
Mirjana Đukić Stojčić objašnjava da proces prilagođavanja proizvođača novim tehnologijama nije lak i jednostavan proces. Ističe da su se oni, koji su edukovani u toj oblasti, već prilagodili i počeli da koriste najnovija tehnološka dostignuća. Međutim, kako kaže, postoje još uvek i oni koji se proizvodnjom bave na tradicionalan način gde je, naglašava, mnogo teže implementirati nove tehnologije. Podseća da je pre svega bitno da oni budu informatički pismeni.
Ističe da nova tehnologija svakako doprinosi bržoj proizvodnji, ali da ima onih koji se strogo drže tradicionalnog načina proizvodnje.
"Stočari koji su više naklonjeni tradicionalnom načinu proizvodnje opet bi trebalo da se više okrenu ka novim tehnologijama. Međutim, ukoliko hoće da proizvode i dalje na tradicionalan način onda neka ostanu u tome, ali je bitno da se deklarišu", navodi Đukić Stojčić.
Objašnjava da je veoma važna upotreba IT sektora u stočarstvu kao način bržeg i boljeg razvoja ove grane poljoprivrede. Kako kaže, danas se preko telefona može pratiti cela proizvodnja od vlažnosti vazduha temperature, ugljendioksida do posmatranja životinja preko kamera što je već i dostupno.
Kao veliku prednost navodi to što se kroz ovakav sistem praćenja proizvodnje i kroz senzore koji se postavljaju u objekte mogu pratiti ambijentalni uslovi i ponašanje životinja i njihovo zdravlje. Po njenim rečima, Srbija se polako okreće novim tehnologijama i to kroz predstavljanje tih sistema i mehanizama proizvođačima.
Komunikacija stručnjaka i stočara, po njenom mišljenju, izuzetno je važna za razvoj stočarstva. Poručuje da proizvođači od stručnjaka mogu dobiti veoma korisne savete. Zbog toga je, ističe, veoma važno organizovati seminare, konferencije, skupove i uopšte susret struke i nauke. Tako je, kako kaže, veoma koristan bio Međunarodni simpozijum u stočarstvu koji je nedavno u Herceg Novom organizovao Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Beogradu.
"Bilo je reči o primeni novih tehnologija u poljoprivredi, o perspektivi upotrebe genetske selekcije u stočarstvu, o tome kako smanjiti nivo proteina u ishranu kod svinja i živine, kako preraditi mleko od koza koje se razlikuje svakako od kravljeg mleka", navodi Đukić Stojčić i dodaje da iskustvo pokazuje da su ovakvi skupovi veoma delotvorni jer, kako kaže, komunikacija i saradnja nauke i struke umnogome pomaže i poboljšava samu proizvodnju.
Uticaj velikih klimatskih promena na stočarstvo kaže da je indirektan, jer stočarstvo zavisi od hrane koju proizvodi ratarska proizvodnja na koju klima može znatno da utiče.
"Stočarstvo je indirektno povezano sa klimatskim promenama. Naime, 70 odsto hrane koju proizvodi ratarska proizvodnja, se koristi za ishranu svinja tako da smo mi bukvalno vezani za njih, a oni zavise od klimatskih promena. Ukoliko njihovi prinosi budu smanjeni i uništeni to će svakako negativno uticati i na stočarstvo", objašnjava Đukić Stojčić.
Tagovi
Mirjana Đukić Stojčić Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu Poljoprivredni fakultet u Beogradu Nove tehnologije IT sektor Evropska unija Srbija Međunarodni simpozijum o stočarstvu
Autorka
Više [+]
Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
pre 2 nedelje
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
pre 2 nedelje
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.