Pretraživanje tekstova
Imaju jako zdravo meso, bez holesterola, bogato je zdravim masnim kiselinama koje su dobre za osobe koje boluju od dijabetesa
Dvorište Dejana Šukurme u Gornjim Podgradcima kod Gradiške u Bosni i Hercegovini ispunjeno je kokoškama, patkama, guskama, a svoje mesto našle su i vijetnamske svinje.
Karakteristične su po patuljastom rastu i kratkom telu, a u proseku narastu 50-ak centimetara, dok im je težina oko 60 kilograma. Na našim prostorima i nisu nešto favorizovane iz razloga što su dosta masne. Imaju kratke uši i noge, kao i njušku.
Jedna od oku upadljivih karakteristika jeste njihov veliki stomak, koji se često vuče po zemlji.
"Razlog tako velikog stomaka je taj što im je na osnovu njihove veličine želudac gotovo duplo veći nego kod običnih svinja, jer se u prirodi hrane siromašnom hranom te zbog toga istu moraju da unose u mnogo većim količinama nego klasična, domaća svinja", priča ovaj mladi farmer, dodavši kako su prvobitno namenjene za ishranu u istočnim zemljama, Tajland, Vijetnam, Indija i druge.
Ipak, kako nam govori Šukurma, ali i istraživanja, bilo je primeraka vijetnamske svinje koji su išle do 120 kilograma.
"Ono što jeste karakteristično za njih, da je ipak ta kilaža, do 60 kilograma najbolja i najpogodnija. Moram istaći i da prasad jako sporo raste. Imaju veoma zdravo meso, bez holesterola, bogato je zdravim masnim kiselinama koje su dobre za osobe koje boluju od dijabetesa", govori Dejan, koji je do prvih svinja došao preko prijatelja iz Prijedora.
Vijetnamska svinja je izuzetno otporna i ne zahteva puno vremena i brige za uzgoj u našem području.
"Jako su zahvalne, nisu izbirljive, jedino što je zanimljivo da bolje napreduju kada su na otvorenom, nego u zatvorenom prostoru. Nema tog koncentrata koji je može pokrenuti kada se hrani u zatvorenom", kaže naš sagovornik dodavši da bi za domaćinstva, koja imaju nameru da se bave tim uzgojem, bilo dobro da imaju velike njive koje mogu da pasu.
Potrebno je paziti na količinu hrane, jer ove svinjice često imaju probleme sa gojaznošću. Najviše vijetnamskih svinja crne je boje, ali ponekad dolaze i u drugim kombinacijama.
"To je u je u jednu ruku polu divlja svinja, u čijem jednom leglu može biti više nerasta i krmača bez problema. Potrebno je mladim krmačama posvetiti pažnju prilikom prvog prašenja da ne bi došlo do komplikacija zbog njihove veličine, ali u 99 odsto slučajeva prase se bez ikakvih problema", ističe naš domaćin, dodavši kako su odlične majke.
Toliko su privržene mladima da se neretko dešavaju situacije da jednu krmaču sisaju prasad iz više legala, kako kaže, bez problema.
Tagovi
Vijetnamske svinje Uzgoj svinja Dejan Šukurm Patuljaste svinje Poljoprivredna proizvodnja
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar i TV voditelj iz Dervente. Uređivao je i vodio emisiju o poljoprivredi na jednoj lokalnoj televiziji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.